{"type":"rich","version":"1.0","provider_name":"Transistor","provider_url":"https://transistor.fm","author_name":"Agelast podcast","title":"Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349","html":"<iframe width=\"100%\" height=\"180\" frameborder=\"no\" scrolling=\"no\" seamless src=\"https://share.transistor.fm/e/113ae13c\"></iframe>","width":"100%","height":180,"duration":10110,"description":"Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/\nPodržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast\nJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast\nKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7w\nETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167\nFB: https://www.facebook.com/galebnikacevic\nInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/\nTwitter: https://twitter.com/GalebNikacev\nŠta je tropska noć? Tropska noć je meteorološki termin koji znači da minimalna temperatura tokom noći ne padne ispod 20 °C. Drugim rečima, čak ni pred zoru vazduh se ne ohladi ispod 20 stepeni. Što se Beograda tiče, klimatski prosek iz perioda 1961–1990. bio je otprilike 10–15 tropskih noći godišnje. U 2017. godini izmereno je preko 50 tropskih noći godišnje, a tokom 2024. i 2025. godine preko 60 tropskih noći u toku godine. Verovatno ste se već navikli na sms poruke upozorenja koje nam stižu od MUP Srbije i Hidrometeorološkog zavoda Srbije na jake i dugotrajne toplotne talase. Brojni urbanisti danas, između ostalog, razmatraju da bi trebalo strateški da se razmišlja i da se gradsko zelenilo zameni vrstama koje će moći da podnesu temperature i klimatske uslove koji nas čekaju u budućnosti. Drugim rečima, strukture gradova, planiranje i infrastrukture moraju da se menjaju, ne samo da bi se prilagodili i ublažili efekte klimatskih promena, već da bi mogli da prežive. Gradovi više ne mogu i ne smeju da budu antropocentrični, to jest, da se odnose isključivo prema čoveku i njegovim potrebama, već kao prioritet moraju da postave celokupnu prirodu, floru i faunu, kruženje materije i protok energije. Unutar tog biodiverziteta humani ekosistem je samo jedan njegov deo.  Upravljanje vodama, smanjenje efekta urbanog toplotnog ostrva ili topografija izgradnje i izbor materijala samo su neki od elemenata tih rešenja.\nNaši gosti ove nedelje su dr Ivan Simić i dr Ana Šabanović koji se bave upravo urbanizmom i prostornim planiranjem sa akcentom na uticaj klimatskih promena na...","thumbnail_url":"https://img.transistorcdn.com/23r_1nhjBSaWPAiA-lnMd2MpZOdbmh3yU91cbwyTxk8/rs:fill:0:0:1/w:400/h:400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS9zaG93/LzM3NTM1LzE2NzI5/OTc2NjctYXJ0d29y/ay5qcGc.webp","thumbnail_width":300,"thumbnail_height":300}