{"type":"rich","version":"1.0","provider_name":"Transistor","provider_url":"https://transistor.fm","author_name":"Prvi glas","title":"Tko je i kako ubio reformu koja je mogla promijeniti Hrvatsku","html":"","width":"100%","height":180,"duration":1508,"description":"Prije točno deset godina, 1. lipnja 2016., zaustavljena je cjelovita kurikularne reforma, jedan od rijetkih pokušaja sustavne modernizacije hrvatskog obrazovanja. Na ulice Zagreba i drugih gradova tada su izašli tisuće građana pod sloganom \"Hrvatska može bolje\". Pokazalo se da, nažalost, nije mogla. Telegramova novinarka Dora Kršul u velikoj inventuri zaključuje: propustili smo desetljeće koje će Hrvatska teško nadoknaditi.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:Što je dovelo do propasti kurikularne reforme 2016.?Što su ključne i mjerljive posljedice odstupanja od tog velikog projekta?Je li europski novac koji se ulaže u školstvo alat promjene i je li riječ o, kako se premijer hvali, reformi uvedenoj od bana Mažuranića?Što je donijelo zamjensko rješenje Škola za život? Zašto nikada nije provedena strateška odluka o devetogodišnjoj osnovnoj školi koja je zapisana još 2014.?Kakvo stanje znanja pokazuju PISA rezultati hrvatskih učenika u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti?Koliko je održiv sustav u kojemu broj učenika pada, dok istodobno broj nastavnika raste?Kako je moguće da se deset godina iz razreda prosječno nestala dva učenika, a broj nastavnika porastao je za više od 4.000, dok se istovremeno ravnatelji škola žale da ne mogu naći stručne nastavnike za STEM predmete?Kolabira li visoko obrazovanje pod teretom vlastitog nerealnog rasta?","thumbnail_url":"https://img.transistorcdn.com/WStU60w26bj83s4Js2cJcQFgaFFr_ghNFeXqkabBpek/rs:fill:0:0:1/w:400/h:400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS82MmIw/NjgxNjgwMjI0MDE0/NDFkN2Y1MmQ1Zjk3/YTQ3Yy5qcGc.webp","thumbnail_width":300,"thumbnail_height":300}