Više od 13 godina nakon što je Hrvatska postala posljednja članica EU-a, čini se da je Unija bliže sljedećem proširenju nego ikad. U ovoj epizodi LensEU podcasta istražujemo stanje u deset zemalja koje danas čekaju na članstvo — od Crne Gore i Albanije, koje su najdalje odmakle u pregovorima, preko Srbije čija vanjska politika izaziva sumnje u Bruxellesu, do Ukrajine i Moldavije koje su pristupni proces prošle rekordnom brzinom nakon ruske invazije. Analiziramo i zašto je Sjeverna Makedonija zapela na bugarskom pitanju, kako postdaytonski sustav koči Bosnu i Hercegovinu, te zašto Turska i dalje čeka od 1987. Uz to, partneri iz Hrvatske, Latvije i Poljske donose nacionalne perspektive na proširenje — od geopolitičke nužnosti koju u Rigi vide kao pitanje sigurnosti, preko sve opreznije poljske retorike opterećene poljoprivrednim sporovima i poviješću, do hrvatske rasprave zakočene neriješenim bilateralnim pitanjima sa Srbijom i Crnom Gorom. Na kraju se pitamo: može li EU s 35 članica funkcionirati bez temeljite institucionalne reforme?
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
AI transkript:
00:00:00,360 --> 00:00:07,400 [Speaker 0]
Moje ime je Paulina Pacua, reporterka SAM za Okopress, neovisni poljski medij, a ovo je Lens EU podcast.
00:00:08,720 --> 00:00:32,119 [Speaker 0]
Lens, lokalizirana europska novinska služba, konzorcij je 8 medijskih organizacija koje surađuju kako bi europske priče približile lokalnoj publici u 5 zemalja. Zajedno istražujemo našu zajedničku europsku sadašnjost i budućnost, ono što ulijeva nadu, što izaziva zabrinutost, kako europska društva odgovaraju na današnje izazove i kako Europska unija oblikuje godine pred nama.
00:00:33,680 --> 00:00:40,140 [Speaker 0]
Dobrodošli u Lens EU podcast, gdje istražujemo pokretače europske zajednice.
00:00:42,600 --> 00:01:00,589 [Speaker 0]
[glazba] Prošlo je preko 22 godine od najvećeg širenja EU 2004., kad je ušlo 10 zemalja i preko 13 godina od zadnjeg 2013., kad je Hrvatska postala zadnja članica nakon 10ljeća pristupanja.
00:01:02,250 --> 00:01:17,280 [Speaker 0]
Sveukupno, Europska unija ili njezina prethodnica, Europska ekonomska zajednica, proširila se 7 puta od svog osnutka 1958., što znači da se krug proširenja događao otprilike svakih 9 ili 10 godina.
00:01:18,460 --> 00:01:29,600 [Speaker 0]
Većina tih proširenja dogodila se u teškim ili izazovnim okolnostima i bila su praćena sumnjama i zabrinutošću. Dakle, vremenski gledano, moglo bi se reći da je krajnje vrijeme za sljedeće.
00:01:30,840 --> 00:01:46,660 [Speaker 0]
No, ovaj put su oklijevanja ozbiljnija i, paradoksalno, pojačana su sve većim brojem država članica, njihovim različitim nacionalnim interesima i geopolitičkim pritiskom vanjskih aktera, ponajviše Rusije.
00:01:48,679 --> 00:01:49,380 [Speaker 0]
[glazba]
00:01:51,600 --> 00:02:10,960 [Speaker 0]
Danas 10 europskih zemalja službeno traži članstvo u Europskoj uniji, iako se stanje njihovih pristupnih procesa znatno razlikuje. Zemlje Zapadnog Balkana, poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Albanije, Srbije te Bosne i Hercegovine, u tom su procesu od 10 do gotovo 20 godina.
00:02:11,970 --> 00:02:42,800 [Speaker 0]
Neke od njih već su uspjele otvoriti sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvoriti neka. Druge nisu otvorile niti jedno. Putem su proces kočili i bilateralni povijesni sporovi. Najnaprednija zemlja na svom putu prema EU, Crna Gora, otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih 18, uključujući 2 na takozvani Super utorak, 27. lipnja 2026.
00:02:44,140 --> 00:02:52,540 [Speaker 0]
Prije par tjedana Europska komisija i Crna Gora počele su pisati pristupni ugovor, čime je zemlja bliže EU no ikad.
00:02:53,860 --> 00:03:11,340 [Speaker 0]
Druga najnaprednija kandidatkinja, Albanija, podnijela je zahtjev za članstvo u EU 2009., a pristupne pregovore otvorila je tek u srpnju 2022. Od tada je završila proces screeninga, otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih 3.
00:03:12,600 --> 00:04:00,910 [Speaker 0]
Ipak, predstoji još dug put i ostaju pitanja o tome u kojoj je mjeri vlada premijera Edija Rame doista predana jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije, osiguravanju transparentnosti i odgovornosti u javnim institucijama te zaštiti temeljnih prava, uključujući slobodu medija. Nedavni prosvjedi zbog kontroverznog razvoja obale povezanog s Jaredom Kushnerom i Ivankom Trump samo su pojačali zabrinutost oko transparentnosti, upravljanja i vladavine prava. Također, postaje sve očitije da Srbija, koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU u 2009., formalno otvorila pristupne pregovore 2014. i do sada otvorila 22 od 33 pregovaračka poglavlja, privremeno zatvorivši 2,
00:04:02,020 --> 00:05:03,060 [Speaker 0]
nije voljna ispuniti jedan od ključnih uvjeta za pristupanje, usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Beograd vodi uglavnom prorusku vanjsku politiku, odbijajući provesti sankcije EU-a protiv Rusije i održavajući bliske veze s Moskvom. Stoga se za mnoge u EU postavlja pitanje želi li Srbija doista postati članica Unije ili bi njezino prerano primanje riskiralo uvođenje još jednog ruskog trojanskog konja u EU, što je Europa već iskusila s Mađarskom pod vladom Viktora Orbana. Sjeverna Makedonija, koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2004., do sada je završila samo proces screeninga. Njezino je pristupanje više puta odgađano zbog bilateralnih sporova sa susjednim zemljama. Nakon rješavanja dugogodišnjeg spora oko imena s Grčkom, što je rezultiralo time da je zemlja svom ustavnom imenu dodala prefiks Sjeverna, Skoplje se suočilo s novom preprekom iz Bugarske.
00:05:04,140 --> 00:05:16,580 [Speaker 0]
Prema pregovaračkom okviru EU-a iz 2022., Sjeverna Makedonija mora izmijeniti Ustav i priznati bugarsku manjinu prije otvaranja prvog pregovaračkog klastera.
00:05:17,880 --> 00:06:08,064 [Speaker 0]
Sadašnja vlada to je odbila učiniti bez jamstava da Sofija neće ponovno blokirati proces, čime je pristupanje zapravo zaustavljeno. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Gruzija zaostaju iz vrlo različitih razloga i još nisu otvorile pristupne pregovore. Gruziji je dodijeljen status kandidata 2023., ali je njezin proces pristupanja zapravo zastao nakon demokratskog nazadovanja, pri čemu je vlada u Tbilisiju najavila da će obustaviti rad na članstvu u EU do kraja 2028., dok istovremeno usvaja zakone koje Bruxelles naveliko kritizira kao nespojive s europskim demokratskim standardima. Budući da 5 država članica EU-a još uvijek ne priznaje neovisnost Kosova, toj zemlji nije dodijeljen status kandidata.
00:06:08,064 --> 00:06:39,064 [Speaker 0]
Umjesto toga, kako bi održala europsku perspektivu živom i zadržala političku i javnu potporu integraciji, EU je odredila Kosovo kao potencijalnog kandidata, što je kategorija za zemlje koje još ne ispunjavaju formalne uvjete za status kandidata, ali se smatra da imaju vjerodostojnu europsku budućnost. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata 2022. i zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora 2024., ali prva međuvladina konferencija tek se treba održati.
00:06:40,143 --> 00:06:51,844 [Speaker 0]
Zemlja tek treba provesti ključne reforme, no postdaytonski sustav dopušta proruskim čelnicima iz Republike Srpske blokadu donošenja državnih odluka.
00:06:53,044 --> 00:07:28,284 [Speaker 0]
Kao što je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao tijekom ovogodišnje konferencije Globsec u Pragu: "Možete li zamisliti ukrajinski parlament s predstavnicima Donbasa koje potpuno kontrolira Putin s pravom veta, a vi od njih tražite da provedu proeuropske reforme. To je naša današnja pozicija." Tu je i Turska, veteranka među zemljama kandidatkinjama. Zahtjev za članstvo podnijela je 1987., status kandidata dobila 1999., a pregovore otvorila 2005.
00:07:29,574 --> 00:07:59,884 [Speaker 0]
Otvoreno je 16 pregovaračkih poglavlja, a samo jedno privremeno zatvoreno. Međutim, proces pristupanja zamrznut je od 2018. zbog demokratskog nazadovanja, zabrinutosti oko vladavine prava i sve autoritarnije politike predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. I na kraju, Ukrajina i Moldova, dvije zemlje čiji su putovi pristupanja do sada bili usko isprepleteni s glavnim prekretnicama postignutim gotovo istovremeno.
00:08:00,984 --> 00:08:34,884 [Speaker 0]
Obje su zatražile članstvo u EU u ožujku 2022., tek nekoliko dana nakon ruske invazije punog opsega na Ukrajinu. Za manje od dvije i pol godine stigle su do otvaranja pristupnih pregovora. Njihov tempo bez presedana u oštroj je suprotnosti s onim kandidata sa zapadnog Balkana i predstavlja jedan od najbržih napredaka u povijesti proširenja EU-a. Obje zemlje sada žele otvoriti sve pregovaračke klastere što je prije moguće, idealno do kraja ove godine.
00:08:36,104 --> 00:08:58,614 [Speaker 0]
Ipak, njihova ambicija sve više nailazi na oklijevanje nekoliko država članica, što otvara šira pitanja. Želimo li doista primiti nove članice u skorije vrijeme? Je li Europska unija institucionalno i financijski spremna ili bi se prvo trebala reformirati kako bi izbjegla ponavljanje pogrešaka i izazova koje su otkrila prethodna proširenja?
00:09:03,504 --> 00:09:25,764 [Speaker 0]
Jasno je da među čelnicima EU-a postoji obnovljena odlučnost da se proces proširenja pomakne naprijed. Dok Rusija prijeti sigurnosti kontinenta, geopolitički se krajolik mijenja, a globalne sile natječu za utjecaj. Proširenje se sve više predstavlja kao geopolitička nužnost, a ne samo kao ekonomski ili birokratski proces.
00:09:27,104 --> 00:09:42,004 [Speaker 1]
Prvi put od 2013. godine doista odbrojavamo do sljedećeg proširenja kako bi Crna Gora postala 28 država članica do 2028.
00:09:43,224 --> 00:10:02,844 [Speaker 0]
Rekao je to Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća na summitu EU-a i zapadnog Balkana održanom u Tiftu u Crnoj Gori 5. lipnja 2026. Dodao je da je Europska unija sada bliža svom sljedećem proširenju nego ikada otkako se Hrvatska pridružila bloku 2013.
00:10:02,844 --> 00:10:21,664 [Speaker 1]
Zapadni Balkan sastavni je dio budućnosti Europske unije. Njihovo pristupanje ostaje naš prioritet i ključno geopolitičko ulaganje. Proces se temelji i ostat će utemeljen na zaslugama i vjerodostojnim reformama.
00:10:22,704 --> 00:10:38,904 [Speaker 0]
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, također je pozvala na to da proces proširenja postane dinamičniji, a da pritom ostane utemeljen na zaslugama. Govoreći na istom summitu, tvrdila je da proces utemeljen na zaslugama ne mora nužno biti spor.
00:10:38,904 --> 00:10:59,784 [Speaker 2]
Proširenje je za nas geostrateški imperativ i dugoročno ulaganje u naš mir, našu stabilnost i našu sigurnost. Ostat će utemeljeno na zaslugama, ali mora postati dinamičnije jer utemeljeno na zaslugama ne znači sporo. Utemeljeno na zaslugama znači pošteno i predvidljivo.
00:11:01,104 --> 00:11:33,534 [Speaker 0]
Zagovornici vide proširenje kao priliku za jačanje sigurnosti i stabilnosti diljem kontinenta. Proširenje jedinstvenog tržišta EU-a, povećanje njegova globalnog političkog i gospodarskog utjecaja te sprječavanje zemalja u neposrednom susjedstvu da padnu pod utjecaj Rusije, Kine ili drugih vanjskih sila. Također tvrde da perspektiva članstva ostaje jedan od najučinkovitijih alata EU-a za poticanje demokratskih, gospodarskih i institucionalnih reformi u zemljama kandidatkinjama.
00:11:34,844 --> 00:11:58,524 [Speaker 0]
Čini se i da je u vrijeme rastuće geopolitičke neizvjesnosti sama Europska unija postala sve privlačnija. Osim zemalja koje su formalno u procesu pristupanja, postoje i druge koje razmatraju bi li im europski put mogao koristiti. 29. kolovoza ove godine Islanđani će glasovati na referendumu koji bi mogao oblikovati europsku budućnost zemlje.
00:11:59,824 --> 00:12:20,844 [Speaker 0]
Na Grenlandu je obnovljeni pritisak Sjedinjenih Država oživio raspravu o tome treba li otok ponovno tražiti tješnje veze s EU-om nakon napuštanja Europskih zajednica 1985. I premda se često izriču napola u šali, pozivi Kanadi da se pridruži Europskoj uniji također su ušli u javnu raspravu.
00:12:20,844 --> 00:13:14,984 [Speaker 0]
Još jedan znak da u sve nepredvidljivijem svijetu mnogi vide europski projekt kao izvor stabilnosti, prosperiteta i sigurnosti. No, postoje i zabrinutosti. Ključna pitanja koja prate današnju raspravu o proširenju uključuju sljedeće: može li Europska unija s čak 35 članica učinkovito donositi odluke u okviru svog trenutačnog institucionalnog okvira u kojem se za neke od najvažnijih odluka o vanjskoj politici, sigurnosti i proračunu EU-a i dalje zahtijeva jednoglasnost? Jesu li europska društva koja se već suočavaju s rastućim euroskepticizmom, političkom polarizacijom i usponom nacionalističkih i krajnje desnih stranaka spremna za političke i društvene izazove još jednog proširenja? Može li proračun EU-a, koji je već pod pritiskom rastućih rashoda za obranu, podnijeti financijske troškove?
00:13:16,084 --> 00:13:57,524 [Speaker 0]
Svaka nova članica stekla bi pravo na financiranje iz EU-a, posebno iz kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike. Europska komisija procjenjuje da bi primanje Crne Gore u Uniju zahtijevalo financijski paket od približno 3,2 milijarde eura u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, a Crna Gora je jedna od najmanjih zemalja kandidatkinja. Može li Europska unija istodobno upravljati proširenjem dok odgovara na klimatsku krizu i provodi skupu gospodarsku, industrijsku i energetsku tranziciju? Želimo provjeriti kako se o tim pitanjima raspravlja u današnjim članicama Europske unije.
00:13:58,924 --> 00:14:16,404 [Speaker 0]
Pokušavaju li vlade izgraditi javnu potporu proširenju ili političke stranke sve više koriste strahove od novih članica za domaće političke bodove? Mogu li bilateralni sporovi i neriješene povijesne pritužbe ponovno usporiti proces pristupanja?
00:14:17,764 --> 00:14:41,084 [Speaker 0]
Kako bismo to saznali, pitali smo naše partnere diljem Europe, od Latvije do Hrvatske. Naši kolege Irena Furlanga Gašparović i Jasmin Klarić s hrvatskog portala Telegram objašnjavaju kako se na proširenje gleda u hrvatskoj politici i zašto široka potpora proširenju postaje mnogo kompliciranija kada u raspravu uđu specifične zemlje kandidatkinje.
00:14:41,084 --> 00:14:46,724 [Speaker 3]
Pozdrav svima. Moje ime je Irena Furlanga Gašparović. Novinarka sam hrvatskog portala Telegram.
00:14:49,644 --> 00:15:19,044 [Speaker 3]
Sa mnom je moj kolega Jasmin Klarić, naš iskusni politički novinar. Danas razgovaramo o proširenju EU-a, a možda se pitate zašto nam za to treba stručnjak za domaću politiku, ali to ćemo ubrzo objasniti. Prvo, samo nekoliko riječi o službenom stajalištu Hrvatske o proširenju EU-a. Kao što znate, Hrvatska je najnovija država članica EU-a. Ušli smo u EU 2013. i od tada nije bilo daljnjeg proširenja.
00:15:20,284 --> 00:15:32,124 [Speaker 3]
Glavne hrvatske političke stranke podržavaju proširenje EU-a, barem načelno, ali kada dođe do detalja, stvari postaju malo kompliciranije. Jasmin će objasniti zašto.
00:15:33,484 --> 00:15:45,484 [Speaker 3]
Vlada ta također podržava proširenje, posebno na zapadnom Balkanu i vidi ga kao ključno za regionalnu stabilnost, sigurnost i gospodarski razvoj.
00:15:47,344 --> 00:16:07,224 [Speaker 3]
Ali, kao što sam rekla, vrag je u detaljima. U Hrvatskoj se o proširenju rijetko raspravlja u širem kontekstu. Primjerice, nema dublje javne ili političke rasprave o geopolitičkom značaju proširenja ili o tome što bi pristupanje zemalja poput Ukrajine ili Moldavije značilo za EU.
00:16:08,644 --> 00:16:18,064 [Speaker 3]
Politička rasprava koja je u tijeku uglavnom ima lokalni unutarnjopolitički prizvuk. Jasmine, možeš li malo pojasniti zašto je to tako?
00:16:19,124 --> 00:17:13,964 [Speaker 4]
Uh, zbog politike, domaće politike, uh, zbog izbora, uh, zbog odnosa snaga u vladajućoj koaliciji koju, uh, uh, čine Hrvatska demokratska zajednica i Domovinski pokret, pokret. HDZ je velika, uh, uh, stranka desnog centra u Hrvatskoj, članica EPP-a, a Domovinski pokret je desničarska stranka. I, uh, te dvije stranke zajedno imaju većinu u Saboru, uh, i, uh, to još nije takva bitka. Proširenje EU-a još nije, uh, nije tako otvoreno osporavana, uh, politička tema, ali postat će. Ako se Srbija, ne daj Bože, šalim se, uh, približi EU, u politici će biti gadno. Zašto?
00:17:15,224 --> 00:18:12,444 [Speaker 4]
Zato što će, uh, uh, desničarske stranke, uh, uh, Domovinski pokret i druge izvanparlamentarne desne stranke ili manje, uh, oporbene, uh, desne stranke sigurno pokušati tražiti stroži stav prema, uh, pristupanju Srbije i prema, uh, uh, odnosima sa Srbijom. Dakle, uh, uh, kad god se to dogodi, bit će to, uh, jako, jako ružna, uh, politička borba ovdje, pogotovo ako se to dogodi, uh, možda za vrijeme neke vlade koju bi, uh, koju bi, uh, vodio centar ili, uh, lijevi centar. Tada će i HDZ vjerojatno raditi probleme, uh, čak i ako su sada, uh, skloni proširenju EU-a na zemlje u, u regiji.
00:18:12,444 --> 00:18:36,312 [Speaker 3]
Hm, i, uh, jedan od razloga su, uh, sigurno, uh, neriješena bilateralna pitanja, uh, koja Hrvatska ima, uh, sa Srbijom, ali i s nekim drugim zemljama koje se žele pridružiti EU-u. Uh, još se živo sjećamo koliku je frustraciju ovdje u Hrvatskoj izazvalo kad je Slovenija koristila pregovore za rješavanje otvorenih pitanja, primjerice graničnih sporova.
00:18:36,312 --> 00:18:41,382 [Speaker 3]
Ali 2011., mislim, uh, nakon što smo zaključi-
00:18:41,382 --> 00:18:41,411 [Speaker 4]
Prije 15 godina.
00:18:41,412 --> 00:18:53,802 [Speaker 3]
Dakle, prije 15 godina, nakon što smo zaključili naše pristupne pregovore, Hrvatski sabor je čak donio deklaraciju u kojoj stoji da bilateralna pitanja ne smiju blokirati proces pristupanja.
00:18:55,132 --> 00:19:05,132 [Speaker 3]
Misliš li da se itko toga uopće sjeća ili misliš da će se pregovarački proces koristiti za pokušaj rješavanja otvorenih pitanja s našim susjedima?
00:19:05,132 --> 00:19:25,362 [Speaker 4]
Političari pamte tu deklaraciju, ali pravit će se da su zaboravili kad krene europsko proširenje. Uhm, prije par dana smo imali hrvatskog, uhm, ministra vanjskih poslova koji je rekao da-
00:19:25,362 --> 00:19:25,692 [Speaker 3]
Mislit će na općenito za javnost. Da.
00:19:25,692 --> 00:19:34,372 [Speaker 4]
Rekao je da je za pristupanje Crne Gore EU ključno, uhm, riješiti bilateralna pitanja s Hrvatskom.
00:19:35,852 --> 00:20:04,352 [Speaker 4]
Uhm, na primjer, školski brod Jadran koji bi, uhm, Crna Gora trebala, uhm, vratiti Hrvatskoj ili plaćanje, uhm, uhm, odštete za, uhm, uhm, logoraše iz, uhm, crnogorskih, uhm, uhm, logora, uhm, tijekom rata devedesetih. Stoga je deklaracija koju je donio Hrvatski sabor ostala tek mrtvo slovo na papiru i ona zapravo ne znači ništa.
00:20:04,352 --> 00:20:05,512 [Speaker 3]
I uglavnom zaboravljena.
00:20:05,512 --> 00:20:06,372 [Speaker 4]
Da, naravno, naravno.
00:20:06,372 --> 00:20:20,332 [Speaker 3]
Da. Dakle, prilično je jasno da se, iako smo bili frustrirani načinom na koji je Slovenija koristila pregovore, taj scenarij može ponoviti.
00:20:20,332 --> 00:20:22,732 [Speaker 4]
Hrvatska već koristi taj scenarij.
00:20:22,732 --> 00:20:29,012 [Speaker 3]
Dakle, uhm, imaju li Vlada i vladajuća koalicija podršku javnosti u tome?
00:20:30,432 --> 00:21:05,412 [Speaker 3]
Mislim da je, uhm, jako teško, uhm, dati precizan, uhm, odgovor na to pitanje jer, uhm, nema, uhm, uhm, anketa, uhm, javnog mnijenja o tome. Ali, uhm, uhm, što misliš, što ljudi misle o proširenju? Slažeš li se da, uhm, baš kao i Vlada, ljudi podržavaju primanje novih članica, barem načelno, dok opet ne dođemo do konkretne zemlje s konkretnim otvorenim pitanjima? Misliš li da je to točan, uhm...
00:21:05,412 --> 00:21:20,461 [Speaker 4]
Teško je reći. Puno ovisi o tome kako će stranke na vlasti prikazati situaciju kad Hrvatska odluči o proširenju.
00:21:21,692 --> 00:21:55,792 [Speaker 4]
Ako političke stranke, uhm, odluče reći, o ne, ne želimo Crnu Goru u, uhm, Europskoj uniji jer su, znate, napali Hrvatsku devedesetih zajedno sa Srbijom, ne vraćaju onaj školski brod i ostalo. A naročito u onom slučaju da Republika Srbija jednoga dana postane punopravna članica Europske unije, bit će iznimno teško zadobiti bilo kakvu iskrenu potporu od strane cjelokupne hrvatske javnosti.
00:21:55,792 --> 00:21:56,272 [Speaker 3]
I konačno-
00:21:56,272 --> 00:22:15,472 [Speaker 4]
Čak, oprosti. Čak i ako je to, uhm, u svim mogućim interesima Hrvatske, uhm, a ako želite sigurnost, ako želite gospodarstvo, bilo što, uhm, uhm, najdublji interes Hrvatske, taktički i strateški jest-
00:22:15,472 --> 00:22:15,922 [Speaker 3]
Uključite te-
00:22:15,922 --> 00:22:19,512 [Speaker 4]
Uključiti sve te zemlje, uhm, u susjedstvu u Europsku uniju.
00:22:19,512 --> 00:22:44,012 [Speaker 3]
Da. I konačno, moramo spomenuti reformu EU-a prije primanja novih članica. Jedna od reformi o kojima se raspravlja u tom kontekstu je proces donošenja odluka u vanjskoj politici, prijelaz s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu. Često se naglašava da se to ne bi odnosilo na konačnu odluku o proširenju, što znači da bi svaka država članica i dalje mogla uložiti veto na samom kraju procesa.
00:22:45,052 --> 00:23:09,592 [Speaker 3]
Ali ipak, ne mogu zamisliti da bi ijedna hrvatska vlada pristala na ideju ukidanja načela jednoglasnosti u vanjskim poslovima. Trenutni premijer je protiv toga. Vladajuća koalicija je protiv toga, ali čak i da nije tako, on ili bilo koji drugi premijer bio bi pod ogromnim pritiskom da na to ne pristane, uključujući i pritisak predsjednika Republike, zar ne?
00:23:09,592 --> 00:23:29,912 [Speaker 4]
Da. Uhm, on je čak nazvao, uhm, uhm, čin, uhm, uhm, govorenja u redu, u redu je da se Hrvatska, uhm, odrekne veta pri, pri glasanju u Europskoj uniji. Milanović je rekao da bi takav stav bio veleizdaja.
00:23:31,152 --> 00:23:49,462 [Speaker 4]
I, uhm, to je, uhm, to je iznimno važno naglasiti da je ovo možda jedina tema, uhm, osim, ne znam, navijanja za hrvatsku nogometnu, uhm, reprezentaciju oko koje se premijer i predsjednik Republike slažu. Jedina.
00:23:49,462 --> 00:24:10,392 [Speaker 3]
U redu. Hvala ti, Jasmin, što si nam, ovaj, objasnio zašto je proširenje EU-a toliko važno za Hrvatsku, ali i zašto je to tema žestokih, ovaj, javnih i političkih rasprava. Nadam se da smo uspjeli, ovaj, barem malo objasniti našim slušateljima kako Hrvatska razmišlja o budućem proširenju EU-a.
00:24:14,272 --> 00:24:38,952 [Speaker 3]
Hrvatska je primjer kako se podrška proširenju može brzo zaplesti u domaću politiku, povijesne zamjerke i bilateralne sporove. Također, pokazuje da bi se nacionalne vlade mogle jako teško odreći prava veta, unatoč sve glasnijim pozivima na institucionalnu reformu i zabrinutosti oko toga bi li Europska unija s 35 država članica mogla učinkovito funkcionirati.
00:24:39,632 --> 00:25:21,572 [Speaker 0]
Ali to nije jedina perspektiva unutar današnje Europske unije. Za neke zemlje na istočnom krilu EU-a proširenje je prvenstveno sigurnosno pitanje. Latvija, koja graniči s Rusijom, jedna je od najsnažnijih podupirateljica Ukrajine od samog početka invazije punog opsega, vidi pristupanje zemalja poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore ne samo kao priliku za jačanje Europske unije, već i kao način jačanja kolektivne sigurnosti Europe. Anija Vinkuna, novinarka latvijskog medija TVNET, objašnjava zašto se u Rigi na proširenje gleda više kao na geopolitičku nužnost nego kao na političku dilemu.
00:25:25,972 --> 00:25:40,132 [Speaker 5]
Latvija održava dobre odnose sa svim glavnim zemljama kandidatkinjama i nema političkih prepreka latvijskoj potpori daljnjem proširenju EU-a. Jedini uvjet je da zemlje kandidatkinje provedu potrebne reforme i ispune kriterije iz Kopenhagena.
00:25:41,612 --> 00:25:56,342 [Speaker 5]
Latvijski parlament je 2023. jednoglasno usvojio izjavu kojom podržava pokretanje pregovora o pristupanju EU-u s Ukrajinom i Moldavijom. Najviši latvijski dužnosnici dosljedno su snažni zagovornici težnji Ukrajine i Moldavije za članstvom u EU-u.
00:25:57,752 --> 00:26:20,132 [Speaker 5]
U svibnju 2026. latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže pozvala je Vijeće za vanjske poslove EU-a da što prije otvori pregovaračka poglavlja s Ukrajinom i Moldavijom, a isti je stav ponovio i predsjednik Latvije Edgars Rinkevičs, kada je u lipnju u Rigi ugostio Juliju Sviridenko, tadašnju potpredsjednicu vlade Ukrajine.
00:26:21,652 --> 00:26:40,492 [Speaker 5]
Kada raspravljaju o kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU-u, latvijski dužnosnici obično naglašavaju sigurnosnu dimenziju proširenja. Predsjednik Rinkevičs izjavio je da su europske integracije Ukrajine bitna komponenta sigurnosne arhitekture EU-a, a istovremeno služe sigurnosnim interesima i Latvije i Europe u cjelini.
00:26:42,072 --> 00:27:03,532 [Speaker 5]
Latvija također podržava buduće članstvo Ukrajine u NATO-u nakon što završi rat započet ruskom invazijom punog opsega i nakon što se ispune svi potrebni kriteriji interoperabilnosti i pristupa. Što se tiče zemalja kandidatkinja sa Zapadnog Balkana, Latvija dijeli stručnost stečenu tijekom vlastitog procesa pristupanja EU-u prije više od 2 10ljeća.
00:27:04,852 --> 00:27:21,192 [Speaker 5]
I ovdje sigurnosna pitanja igraju središnju ulogu. Tijekom posjeta potpredsjednika crnogorske vlade za vanjske i europske poslove Filipa Ivanovića 2025. godine, latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže pozdravila je napredak Crne Gore prema članstvu u EU-u.
00:27:22,432 --> 00:28:14,032 [Speaker 5]
Također je istaknula blisku sigurnosnu suradnju između dviju saveznica u NATO-u i napomenula da Crna Gora već usklađuje svoju vanjsku politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući provedbu svih sankcija EU-a protiv Rusije i Bjelorusije. Latvijska otvorenost širenju Europske unije proizlazi iz činjenice da u kandidatima koji teže članstvu vidi svoje istomišljenike. Gledano s političkog aspekta, Latvija dijeli mnogo toga zajedničkog s Ukrajinom, Moldavijom, pa čak i s Crnom Gorom. Ako te zemlje postanu članice EU-a, vjerojatno će podržavati slična stajališta kao i Latvija o pitanjima vezanim uz sigurnost i vanjsku politiku. Trenutno nema ozbiljnih političkih ili ekonomskih spornih točaka između Latvije i ovaj najaktivnijih zemalja kandidatkinja.
00:28:17,012 --> 00:28:38,732 [Speaker 0]
Latvijska perspektiva je upečatljiva jer ne pokazuje gotovo nikakvu napetost između podrške proširenju i nacionalnih interesa. Poljska rasprava razvijala se sasvim drugačije. U prvim mjesecima nakon ruske invazije punog opsega, podrška europskoj budućnosti Ukrajine i Moldavije bila je gotovo neupitna u većem dijelu poljskog političkog spektra.
00:28:39,852 --> 00:29:06,432 [Speaker 0]
Podržavanje težnji Ukrajine za članstvom u EU-u smatralo se činom solidarnosti sa zemljom koja se bori za opstanak. Međutim, malo tko je očekivao da će članstvo uskoro postati realna perspektiva. Kako se proces pristupanja ubrzavao, rasprava je postajala sve praktičnija. Pojavila su se pitanja o poljoprivredi, cestovnom prometu, kohezijskim fondovima i budućnosti jedinstvenog tržišta.
00:29:07,552 --> 00:29:54,152 [Speaker 0]
Prosvjedi poljoprivrednika protiv uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i sporovi oko cestovnog prijevoza postali su simboli rastuće zabrinutosti da će se poljske tvrtke morati natjecati s ukrajinskim proizvođačima pod različitim uvjetima. Te često opravdane ekonomske brige pojačane su izbornom kampanjom i ruskom dezinformacijom. Moskva je sustavno iskorištavala takve ekonomske brige, kao i teška povijesna pitanja, posebno masacre u Volinju i nasljeđe ukrajinske ustaničke vojske, kako bi produbila podjele između Poljaka i Ukrajinaca i oslabila potporu Ukrajini diljem Europe. Prve političke snage koje su iskoristile te promjene raspoloženja bile su stranke krajnje desnice.
00:29:55,402 --> 00:30:17,232 [Speaker 0]
Konfederacija i stranka Grzegorza Brauna protive se daljnjem proširenju EU-a u potpunosti i oštro odbacuju buduće članstvo Ukrajine. Tvrde da bi proširenje ugrozilo poljsku poljoprivredu, oslabilo nacionalni suverenitet i na kraju dovelo do ukidanja nacionalnog prava veta unutar Europske unije.
00:30:18,592 --> 00:30:22,312 [Speaker 0]
Nacionalni konzervativci iz Prava i pravde krenuli su sličnim putem.
00:30:23,572 --> 00:30:46,100 [Speaker 0]
Kada je Rusija pokrenula invaziju punog opsega, vlada PiS-a bila je među najsnažnijim podupirateljima Ukrajine. Predsjednik Andrzej Duda više je puta zagovarao buduće članstvo Ukrajine u Europskoj uniji, dok je Jarosław Kaczyński opisao Ukrajinu kao dio zapadne političke zajednice, čak i ako bi pristupanje trajalo mnogo godina.
00:30:46,100 --> 00:30:58,220 [Speaker 0]
S vremenom je, međutim, retorika stranke postajala sve uvjetovanija. Do 2025. PiS je tvrdio da bi prioritet Poljske trebao biti potpuna zaštita poljskih ekonomskih interesa.
00:30:59,580 --> 00:31:43,190 [Speaker 0]
Do 2026. visoki stranački čelnici otvoreno su pozivali na blokiranje otvaranja daljnjih pregovaračkih klastera s Ukrajinom dok se ne riješe povijesni sporovi. Također, Karol Navrocki, koji je politički blizak Pravu i pravdi, snažan je zagovornik promjena u ukrajinskoj povijesnoj politici. Nema mjesta za Ukrajinu s Banderom u EU-u, rekao je nedavno tijekom summita NATO-a u Ankari. Narativ vladajuće koalicije također se mijenjao s vremenom. Za razliku od oporbe, vlada još uvijek donekle podržava europsku budućnost Ukrajine i nastavlja opisivati proširenje kao strateški važno za europsku sigurnost.
00:31:44,300 --> 00:32:27,500 [Speaker 0]
Međutim, njezina je retorika postala mnogo opreznija nego što je bila 2022. godine. Vladini ministri sve više naglašavaju da u procesu pristupanja ne može biti prečaca, da svaki kandidat mora ispuniti potpuno iste standarde i da će sama Europska unija vjerojatno zahtijevati institucionalnu reformu prije primanja novih članica, ali da se to neće dogoditi tako skoro. Manje koalicijske stranke i dalje pružaju široku podršku. Ljevica najeksplicitnije podržava europske težnje Ukrajine, Moldavije, Gruzije i zapadnog Balkana. Međutim, vladajuća koalicija se sve više suzdržava od otvorene podrške budućem proširenju.
00:32:28,940 --> 00:32:51,960 [Speaker 0]
Ovaj pomak je također vrlo vidljiv u godišnjim govorima o vanjskoj politici ministra vanjskih poslova Radosława Sikorskog. U 2024. proširenje je bilo istaknuto kao strateški cilj koji obuhvaća Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan. U 2025. podrška je ostala, ali s većim naglaskom na ispunjavanje kriterija za pristupanje.
00:32:53,280 --> 00:33:29,460 [Speaker 0]
Do 2026. proširenju se pridavalo daleko manje pažnje s referencama ograničenim uglavnom na Ukrajinu i Moldaviju, dok je zapadni Balkan potpuno nestao iz njegova govora. Možda je onda najupečatljivija značajka poljske rasprave o proširenju ono čega nema. Trenutno gotovo da nema ozbiljne javne rasprave o proširenju Europske unije u cjelini. Zapadnom Balkanu se pridaje vrlo malo pažnje. Malo je rasprave o tome kako bi Unija s više od 30 članica trebala funkcionirati ili kako bi proširenje trebalo uskladiti s institucionalnom reformom.
00:33:30,820 --> 00:33:45,720 [Speaker 0]
Umjesto toga, proširenje je postalo gotovo u potpunosti sinonim za Ukrajinu, a o Ukrajini se sve više raspravlja kroz prizmu poljoprivrede, povijesnog sjećanja i domaće politike, a ne kroz dugoročnu stratešku budućnost Europe.
00:33:49,160 --> 00:33:58,440 [Speaker 0]
[pozadinska glazba] Koji su zaključci? Dvije stvari postaju sve jasnije. Sljedeće proširenje gotovo sigurno neće nalikovati nijednom od prethodnih.
00:33:59,660 --> 00:34:13,890 [Speaker 0]
Zemlje kandidatkinje napreduju različitim brzinama, suočavaju se s različitim izazovima i uživaju različitu političku potporu članica. Još jedno proširenje tipa Veliki prasak čini se krajnje nevjerojatnim.
00:34:15,200 --> 00:34:52,110 [Speaker 0]
Osim što će europski čelnici i europska javnost morati konačno odgovoriti na pitanje jesmo li spremni za proširenje, kako Europa to može učiniti, a da se ne oslabi? Upravo se o tome sada raspravlja u Bruxellesu. Europska komisija priprema prijedloge za preoblikovanje procesa proširenja, uključujući snažnije zaštitne mjere protiv demokratskog nazadovanja, postupnu integraciju zemalja kandidatkinja u odabrane politike EU-a prije punopravnog članstva i reforme usmjerene na osiguravanje da veća Unija može nastaviti učinkovito funkcionirati.
00:34:53,400 --> 00:35:15,670 [Speaker 0]
Takve će odredbe biti uključene u ugovor o pristupanju Crne Gore. Rasprava o proširenju više se ne vodi samo o onima koji se žele pridružiti Europskoj uniji. Jednako se radi i o tome kakvu Europsku uniju želimo izgraditi u desetljećima koja dolaze. [pozadinska glazba]
Izvori:
- https://enlargement.ec.europa.eu/factsheet-state-play-eu-accession-negotiations_en
- https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-enlargement_en
- https://www.euractiv.com/news/ukraine-moldova-open-enlargement-talks-on-foreign-security-policy/
- https://www.euronews.com/my-europe/2026/07/06/exclusive-commission-prepares-enlargement-reform-proposals-to-regain-the-initiative
- https://www.euronews.com/my-europe/2026/06/10/five-eu-countries-push-tougher-safeguards-for-future-members-to-avoid-orban-repeat
- https://www.euractiv.com/news/interview-iceland-joining-eu-a-big-step-away-from-democracy/
- https://www.reuters.com/world/five-eu-countries-float-safeguards-future-eu-members-2026-06-09/
- https://www.euractiv.com/news/eu-enlargement-merz-and-macron-plan-for-new-momentum/
- https://www.washingtonpost.com/world/2026/06/05/eu-summit-balkans-montenegro/6ec34e80-60a1-11f1-9c46-d6211372eede_story.html
- https://www.euractiv.com/news/germany-wants-ukraine-to-join-eu-as-associate-member/
- https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/23.11.2023-latvian-parliament-backs-eu-accession-talks-for-ukraine-and-moldova.a532723/
- https://www.mfa.gov.lv/en/article/baiba-braze-eu-foreign-affairs-council-we-must-continue-provide-decisive-support-ukraine-and-increase-pressure-russia
- https://www.president.lv/en/article/president-latvia-ukraines-accession-european-union-would-be-security-interests-latvia-and-entire-europe
- https://www.tvnet.lv/8146519/braze-baltijas-valstis-ir-skaidri-pateikusas-ka-atbalsta-uzaicinajumu-ukrainai-iestaties-nato
- https://www.mfa.gov.lv/en/article/baiba-braze-latvia-greatly-appreciates-cooperation-montenegro-nato-and-will-continue-sharing-european-integration-experience
- https://mvep.gov.hr/press/rjesenje-otvorenih-pitanja-crne-gore-s-hrvatskom-nuzno-je-za-zavrsetak-pregovora-s-eu/278015
- https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-uznemirujuce-je-da-se-u-eu-a-raspravlja-o-ukidanju-jednoglasnosti---806142.html
- https://eng.lsm.lv/article/politics/saeima/23.11.2023-latvian-parliament-backs-eu-accession-talks-for-ukraine-and-moldova.a532723/
- https://www.mfa.gov.lv/en/article/baiba-braze-eu-foreign-affairs-council-we-must-continue-provide-decisive-support-ukraine-and-increase-pressure-russia
- https://www.president.lv/en/article/president-latvia-ukraines-accession-european-union-would-be-security-interests-latvia-and-entire-europe
- https://www.tvnet.lv/8146519/braze-baltijas-valstis-ir-skaidri-pateikusas-ka-atbalsta-uzaicinajumu-ukrainai-iestaties-nato
- https://www.mfa.gov.lv/en/article/baiba-braze-latvia-greatly-appreciates-cooperation-montenegro-nato-and-will-continue-sharing-european-integration-experience