Europa ubrzano ulaže u obranu, a u središtu te promjene nalazi se SAFE (Security Action for Europe) – novi instrument EU-a vrijedan do 150 milijardi eura koji državama članicama omogućuje povoljne zajmove za vojne sposobnosti i potiče zajedničku nabavu opreme. U ovoj epizodi LENS podcasta razgovaramo s europskim povjerenikom za obranu i svemirAndriusom Kubiliusom o razlozima pokretanja SAFE-a, dok kroz priloge iz Hrvatske, Latvije i Poljske istražujemo kako se program primjenjuje u praksi – od kontroverzne hrvatske nabave tenkova Leopard 2 i propuštene prilike za domaću obrambenu industriju, preko latvijskog ulaganja u dronove i vlastitu proizvodnju, do poljske političke polarizacije oko najveće prijave za SAFE sredstva u Europi. Epizoda postavlja ključno pitanje: može li se Europa doista naoružati zajedno, ili će nacionalni interesi i dalje usporavati zajedničku obrambenu integraciju?
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
AI transkript:
00:00:05,120 --> 00:00:17,140 [Speaker 0]
Europa se priprema za nešto za što se nadala da se više nikada neće morati suočiti. Diljem kontinenta vlade naručuju projektile, bespilotne letjelice, streljivo, oklopna vozila i sustave protuzračne obrane.
00:00:18,180 --> 00:00:51,280 [Speaker 0]
Proračuni za obranu rastu. Od tvornica se traži da proizvode brže, a promijenio se i politički rječnik. Europa više ne govori samo o potpori Ukrajini, već govori o vlastitoj obrani. Ali postoji problem. Oružje je skupo. Mnoge su vlade već pod pritiskom duga, inflacije i napregnutih državnih proračuna, a europske su zemlje desetljećima gradile svoje obrambene sustave, uglavnom odvojeno kupujući različitu opremu od različitih dobavljača prema različitim nacionalnim planovima.
00:00:52,990 --> 00:01:19,700 [Speaker 0]
Tu na scenu stupa SAFE. SAFE je kratica za sigurnosnu akciju za Europu. To je novi instrument Europske unije za zajmove u području obrane, vrijedan do sto pedeset milijardi eura, osmišljen kako bi pomogao državama članicama da brže investiraju u vojne sposobnosti i gdje je to moguće kupuju ih zajedno. No, SAFE nije samo tehnički instrument financiranja. On nameće puno veće pitanje može li se Europa doista ponovno naoružati zajedno?
00:01:22,100 --> 00:01:31,890 [Speaker 0]
Dobar dan i dobrodošli u LANCEU podcast u kojem detaljno analiziramo što pokreće europsku zajednicu. Ja sam Linda Anna Daldere, novinarka TV Neta u Latviji.
00:01:33,100 --> 00:02:03,800 [Speaker 0]
Svaki tjedan okupljamo sugovornike iz cijele Europe kako bismo istražili kako europske odluke utječu na ljude diljem kontinenta. Danas se pitamo kako bi SAFE mogao preoblikovati europsku obranu i može li ispuniti svoje obećanje. Kako bismo to istražili, čut ćemo stajališta Europske komisije i iz cijele Europe, uključujući Hrvatsku, Latviju i Poljsku. Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E.
00:02:03,800 --> 00:02:08,620 [Speaker 1]
Well SAFE, eh, was you know targeting one-
00:02:08,620 --> 00:02:15,800 [Speaker 0]
Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E.
00:02:16,840 --> 00:02:29,980 [Speaker 1]
Well SAFE, eh, ovaj bio je, znate, usmjeren na jedan ovaj od izazova koji smo ovaj, eh, trebali riješiti, a to je kako povećati ovaj, ovaj vrlo brzo dostupna financijska sredstva s-s državama članicama
00:02:29,980 --> 00:02:31,220 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:31,220 --> 00:02:32,489 [Speaker 1]
Zauzeće s-s-s obrambenim sposobnostima.
00:02:33,680 --> 00:02:37,340 [Speaker 1]
Eh, defence, dakle ovaj, eh
00:02:37,340 --> 00:02:37,900 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:37,900 --> 00:02:39,460 [Speaker 1]
Gdje ste, govorimo o
00:02:39,460 --> 00:02:40,049 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 1]
Uklonjen, zato što
00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:40,049 --> 00:02:42,300 [Speaker 1]
U ovom trenutku europske eh
00:02:42,300 --> 00:02:43,960 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:43,960 --> 00:02:47,420 [Speaker 1]
S ovim, u tome su s našim transatlantskim partnerima
00:02:47,420 --> 00:02:47,670 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:47,670 --> 00:02:55,150 [Speaker 1]
Gledamo našu obranu i zato što su novac svojih poreznih obveznika. Eh, gdje su ovaj
00:02:55,150 --> 00:02:55,329 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:02:55,329 --> 00:02:59,890 [Speaker 1]
Gdje su transatlantski partneri. Oni vide sada da zbog strateških razloga
00:02:59,890 --> 00:03:00,420 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:03:00,420 --> 00:03:00,620 [Speaker 1]
U
00:03:01,880 --> 00:03:11,630 [Speaker 1]
pacifičkoj regiji prema zapadnoj hemisferi i traže od nas da preuzmemo odgovornost za europsku, ovaj, obranu, a to znači da, znate, vrlo brzo moramo povećati ovaj obrambeni
00:03:11,630 --> 00:03:13,040 [Speaker 2]
[preklapajući dijalog]
00:03:13,040 --> 00:03:18,800 [Speaker 1]
Sustav, tako da je SAFE bio jedan od instrumenata, ali ne jedini. Također, vi, hm,
00:03:20,320 --> 00:04:24,940 [Speaker 1]
mi smo, hm, odobrili takozvanu nacionalnu izuzeće klauzulu koja je omogućila državama članicama da troše svoj nacionalni novac, eh, više za obranu, a ne da imaju problema sa svojim deficitom. Tako da, ovaj, posebno za zemlje istočnog krila za baltičke države koje se suočavaju s, ovaj, ovaj, velikim prijetnjama, ovaj, od moguće ruske agresije. Ovo je ulaganje u obranu je vrlo ključno i naravno, ovo je ulaganje ne samo u nacionalnu obranu, nego i ulaganje u europsku, jačanje europske obrane i zato Europska unija dolazi s ovom solidarnošću dajući mogućnost državama članicama, ovaj, da koriste vrlo atraktivne zajmove. Ti zajmovi koje sada, ovaj, Latvija uzima, druge zemlje uzimaju, atraktivni su jer se uzimaju, ovaj, u ime Europske unije and, eh, zaduživanje je puno jeftinije i, i takve stvari.
00:04:24,940 --> 00:04:38,100 [Speaker 0]
Kao što povjerenik Kubilius objašnjava, SAFE je nastao iz nove sigurnosne stvarnosti. Europa mora ulagati u obranu puno brže nego prije, ali mnoge vlade jednostavno nemaju financijskog prostora da to učine same.
00:04:39,160 --> 00:05:32,760 [Speaker 0]
SAFE, odnosno sigurnosna akcija za Europu, odgovor je Europske unije na taj izazov. Umjesto dodjele bespovratnih sredstava, Europska komisija prikuplja novac na financijskim tržištima koristeći snažan kreditni rejting EU-a i nudi do sto pedeset milijardi eura dugoročnih zajmova državama članicama. To omogućuje vladama da već sada investiraju u nove vojne sposobnosti, dok će zajmove otplaćivati tijekom niza godina. No, postoji još jedan važan cilj. SAFE se ne odnosi samo na veću potrošnju, već i na pametniju potrošnju. Program potiče zemlje da zajedno kupuju opremu putem zajedničke nabave, što pomaže u smanjenju rascjepkanosti, jačanju europske obrambene industrije i osiguravanju tiješnje suradnje oružanih snaga diljem Europe. Kako to izgleda u praksi i zašto je EU odabrao zajmove umjesto bespovratnih sredstava? To sam pitanje postavila povjereniku Kubiliusu.
00:05:32,760 --> 00:05:37,820 [Speaker 1]
Well, eh, debt is, you know, some kind of financial, financial instrument which,
00:05:39,160 --> 00:05:40,180 [Speaker 1]
mm, eh,
00:05:42,220 --> 00:05:53,770 [Speaker 1]
is used usually when really the crisis is coming and, eh, definitely there are no other ways how to, eh, have enough of financial resources, eh,
00:05:54,880 --> 00:05:56,780 [Speaker 1]
eh, to, eh,
00:05:57,820 --> 00:05:59,200 [Speaker 1]
do what is, eh,
00:06:00,520 --> 00:06:04,580 [Speaker 1]
what is needed. Eh, here is
00:06:05,588 --> 00:06:09,068 [Speaker 3]
What we have really done in razborit način,
00:06:10,268 --> 00:06:10,908 [Speaker 3]
because
00:06:13,568 --> 00:06:14,468 [Speaker 3]
this is a debt
00:06:16,228 --> 00:06:19,708 [Speaker 3]
which member states are taking responsibility to repay.
00:06:21,228 --> 00:06:23,568 [Speaker 3]
So in some way we are frontloading
00:06:25,828 --> 00:06:54,628 [Speaker 3]
defence resource, financial resources on a national level, which according to the pledges of member states will be really significantly increasing till 2035 because member states pledged to NATO to increase defence spending, core defence spending up to 2.5 percent and in the whole defence spending up to 5 percent. So if member states will fulfill those pledges they will spend during
00:06:55,668 --> 00:06:58,648 [Speaker 3]
next 10 years all the European Union member states
00:06:59,908 --> 00:07:19,348 [Speaker 3]
will spend around of 7 trillion euros. So this is a big amount of money. But those money will come if, if, if we should not do that, you know, safe loans, those money would come in a slow way, evolutionary. Now we are doing what I call big bank of financial, uh, financial,
00:07:20,368 --> 00:07:33,568 [Speaker 3]
uh, support to defence. And then, you know, this loan, 150 billion loan will be repaid from national defence resources, which as I said, are going to grow.
00:07:33,568 --> 00:07:52,168 [Speaker 0]
Međutim, pronalazak novca samo je dio izazova. Sljedeće je pitanje kako ga potrošiti. SAFE nije prazan ček. Novac se može trošiti samo na dogovorene obrambene prioritete, uključujući streljivo, projektile, protuzračnu obranu, bespilotne letjelice, kibernetičke sposobnosti i vojnu mobilnost.
00:07:53,328 --> 00:08:13,678 [Speaker 0]
Program također potiče zemlje da opremu kupuju zajedno, a ne zasebno, što pomaže jačanju europske obrambene industrije i čini europske oružane snage interoperabilnijima. Istodobno prepoznajući hitnost današnjeg sigurnosnog okruženja, privremeno dopušta i pojedinačne nacionalne nabave kada je ključne sposobnosti potrebno isporučiti brzo.
00:08:14,807 --> 00:08:33,208 [Speaker 0]
Kako, dakle, SAF izgleda iz nacionalne perspektive? Hrvatska planira posuditi 1,7 milijardi eura putem SAF-EA, no ne vjeruju svi da Vlada pametno koristi tu priliku. Evo što kaže Goran Ređepović, bivši vojni pilot i obrambeni analitičar.
00:08:33,208 --> 00:09:13,037 [Speaker 4]
Sigurnosna akcija za Europu privukla je veliku političku i medijsku pozornost u Hrvatskoj na svim razinama. Postoji nekoliko kritičnih nedostataka u obrambenim sposobnostima koji bi se mogli riješiti putem instrumenta SAFE. To su protuzračni sustav srednjeg dometa, sposobnost borbe protiv dronova, sustav za elektroničko ratovanje i integrirani civilno-vojni sustav za nadzor mora. Nažalost, Hrvatska je uspjela ostvariti tek ograničenu korist od ove jedinstvene prilike koju pruža SAFE. Nabava četrdeset i četiri njemačka tenka Leopard 2 potrošit će gotovo sedamdeset posto zajma SAFE od 1,7 milijardi.
00:09:14,048 --> 00:09:38,198 [Speaker 4]
Vlada će zamijeniti bivše jugoslavenske tenkove umjesto da rješava nedostatak obrambenih sposobnosti. Što se tiče domaće obrambene industrije, postoji nekoliko tvrtki koje bi mogle imati koristi od financiranja iz SAFE. Spomenut ću dvije najperspektivnije koje bi mogle isporučivati na industrijskoj razini, razini s dokazanim iskustvom u međunarodnoj suradnji.
00:09:39,408 --> 00:10:07,608 [Speaker 4]
Orca je jedan od vodećih europskih programera FPV dronova. Domaći proizvodni kapaciteti iznose gotovo dvjesto osamdeset tisuća dronova godišnje. Dvadeset i četiri članice NATO-a koriste FPV dronove tvrtke Orca. Tvrtka DOCKING vodeća je u proizvodnji zemaljskih samohodnih teških robotskih sustava za humanitarno razminiranje, kao i za borbenu uporabu na prvoj crti.
00:10:08,928 --> 00:10:24,328 [Speaker 4]
Više od sedamdeset DOCKING-ovih robota za razminiranje radi u Ukrajini. I kreatori politika i obrambeni stručnjaci podržali su zajedničku europsku obrambenu nabavu kao priliku za industrijski razvoj i prijenos nove tehnologije.
00:10:25,627 --> 00:10:43,868 [Speaker 4]
Međutim, naši kreatori politika imaju mnogo veća očekivanja od sposobnosti is-isporuke. S druge strane, hrvatske privatne obrambene tvrtke zdravije su i učinkovitije u provedbi novih ideja, tehnologija i prekograničnoj suradnji.
00:10:45,508 --> 00:11:13,188 [Speaker 4]
Stoga bi jedna od opcija za poboljšanje ishoda SAFE-a trebala biti izravno s privatnim sektorom. Zbog toga je trenutačni utjecaj SAFE-a na domaću obrambenu industriju neznatan. Općenito, instrument SAFE koristio se za uspostavljanje odnosa kupac-dobavljač, pa je naša Vlada podržala europsku obrambenu industriju, ali ne, ne, ne i domaću.
00:11:14,448 --> 00:11:31,168 [Speaker 4]
Zašto je hrvatska Vlada propustila takvu priliku? Hrvatskoj nedostaje sveobuhvatan proces planiranja obrane. Ne postoji takav financijski instrument EU-a, znate, koji može zamijeniti nesposobnost naše Vlade.
00:11:32,188 --> 00:11:48,828 [Speaker 0]
To je jedna perspektiva iz Hrvatske, gdje se rasprava usredotočila na to koristi li Vlada SAF-e za rješavanje najhitnijih nedostataka u sposobnostima zemlje. No Hrvatska je samo jedan dio europske slike. Diljem kontinenta razgovor o SAF-e krenuo je različitim smjerovima.
00:11:49,968 --> 00:14:05,580 [Speaker 0]
U lipnju je Latvija postala jedna od prvih država članica koja se formalno pridružila programu, potpisavši s Europskom komisijom sporazum o zajmu SAFE vrijedan gotovo 3,5 milijardi eura. Prva tranša od više od 524 milijuna eura očekuje se u roku od nekoliko tjedana. Vlada navodi da će se tim sredstvima ubrzati projekti koje je Latvija već planirala u sklopu svoje dugoročne obrambene strategije. Prioriteti uključuju jačanje borbene spremnosti nacionalnih oružanih snaga, povećanje vatrene moći i poboljšanje mobilnosti uz planirana ulaganja u bespilotne letjelice, sustave protiv bespilotnih letjelica i sposobnosti neizravne vatre dugog dometa. Dio sredstava namijenjen je i potpori rastućoj latvijskoj obrambenoj industriji umjesto jednostavne kupnje opreme iz inozemstva. Na ceremoniji potpisivanja premijer Andris Kulbergs naglasio je upravo to. Rekao je da taj novac ne bi trebao samo ojačati sigurnost Latvije, već i pridonijeti gospodarstvu zemlje pomažući u razvoju njezine obrambene industrije. Jedan od primjera je latvijski presretački dron Blaze, koji je razvila tvrtka Origin Robotics, a koji je odabran kao jedan od sustava koji će se nabaviti uz potporu SAF-a. Prema latvijskom Ministarstvu obrane, nekoliko savezničkih zemalja također planira nabaviti taj sustav, što ga čini primjerom kako bi program mogao ojačati i nacionalne sposobnosti i europsku obrambenu industriju. Ipak, program je potaknuo raspravu u Latviji. Ranije ove godine kritičari su se pitali hoće li preuzimanje milijardi eura novog duga dugoročno postati preskupo za porezne obveznike. Vlada tvrdi da zaduživanje putem Europske komisije nudi znatno niže troškove financiranja nego što bi Latvija mogla postići sama, dok zagovornici programa kažu da je veće pitanje može li si Latvija uopće priuštiti odgađanje ključnih obrambenih ulaganja. Poljska je SAF podigla na potpuno novu razinu. Prijavila se za gotovo četrdeset i četiri milijarde eura zajmova, što je čini najvećim korisnikom programa, a ranije ove godine postala je prva država članica koja je primila sredstva iz SAF-a s početnom isplatom od šest zarez šest milijardi eura. No nije izbjegla političke kontroverze. Evo što kaže doktor Michal Piekarski, docent i obrambeni stručnjak na Sveučilištu u Wroclawu.
00:14:06,600 --> 00:14:20,940 [Speaker 5]
SAF je privukao vrlo, mm, veliku političku, medijsku i javnu pozornost u Poljskoj, ponajviše zbog, ovaj, dvaju čimbenika. Jedan je, naravno, prijetnja iz Rusije i, ovaj,
00:14:22,100 --> 00:16:22,540 [Speaker 5]
vrlo vidljiva potreba za nadogradnjom naših obrambenih sposobnosti, što je postalo v-vruća tema u javnim i političkim raspravama, ovaj, u posljednjih nekoliko godina. Međutim, kako je SF postao predmetom iznimne političke pozornosti jer je, ovaj, pao kao žrtva polarizacije između vladajuće koalicije, em, liberalnih stranaka i stranke Pravo i pravda koja je oporba u parlamentu i ima podršku predsjednika, a predsjednik je, ovaj, povukao vrlo značajan potez, uh, blokiranjem, ovaj, posebnog zakona koji je trebao omogućiti učinkovito, mm, upravljanje, ovaj, sredstvima SAF-a. Predsjednik je odlučio staviti veto na taj zakon tvrdeći da bi, ovaj, Poljska, ovaj, postala ovisna u obrambenim pitanjima, ovaj, o-ovaj takozvanim birokratima u Bruxellesu i, ovaj, stoga Poljska neće moći donositi neovisne odluke o obrambenoj, ovaj, potrošnji o nabavi oružja i, ovaj, to je postao, uh, vrlo kontroverzan problem, ovaj, jer su u posljednjih, ovaj, godina, ovaj, oni, ta stranka Pravo i pravda dok su bili na vlasti proveli niz, ovaj, nabava, ovaj, helikoptera, ovaj, tenkova, ovaj, zrakoplova u Južnoj Koreji, u Sjedinjenim Državama i snažno su podupirali povećanje, ovaj, obrambene potrošnje, ovaj, kupujući sve više i više oružja i odjednom ispada da ne žele da Poljska dobije sredstva, ovaj, koja bi omogućila, mm, kupnju, ovaj, više oružja, ovaj put u Europi. Tako da ima puno kontroverzi.
00:16:22,540 --> 00:16:24,420 [Speaker 0]
Unatoč političkim nesuglasicama
00:16:24,420 --> 00:16:33,760 [Speaker 5]
Da Poljska dobije sredstva, ovaj, koja bi omogućila, mm, kupnju, ovaj, više oružja, ovaj put u Europi. Tako da ima puno kontroverzi.
00:16:33,760 --> 00:16:49,980 [Speaker 0]
Unatoč političkim nesuglasicama, Poljska je prijava najveća podnesena u okviru SAF-a. Mnoga od planiranih ulaganja usmjerena su na sposobnosti koje su postale sve važnije od ruske invazije na Ukrajinu u punom sastavu. Od modernih borbenih vozila, pješaštva i dronova,
00:16:51,100 --> 00:17:00,240 [Speaker 0]
protuzračne i za-zaštite kritične infrastrukture. No, prema doktoru Piekarskom, jedan nedostatak sposobnosti posebno se ističe.
00:17:01,260 --> 00:18:18,050 [Speaker 5]
Znamo da bi se ovaj fond SAF, ovaj, trebao koristiti, ovaj, za pokrivanje troškova, ovaj, dvaju važnih, ovaj, mornaričkih programa. Jedan je program, ovaj, brodova za hidrografska istraživanja. Dakle, u biti to su brodovi koji bi se, ovaj, trebali koristiti za praćenje morskog dna i traženje bilo kakvih promjena, ovaj, koje bi mogle biti prirodne ili ljudski uzrokovane i, ovaj, trebali bismo moći otkriti, na primjer, ako se, ovaj, nešto odjednom pojavi u blizini cjevovoda ili dalekovoda, a poljska mornarica ima takve brodove, al su stari jer su izgrađeni, ovaj, tijekom Hladnog rata. Još jedan vrlo važan program zove se Ratovnik, odnosno Spasitelj i to će biti spasilački, ovaj, brod, spasilačko plovilo. Međutim, plan je da taj brod bude, ovaj, vrlo učinkovito moderno višenamjensko plovilo za operacije na morskom dnu koje bi se, ovaj, koristilo, ovaj, u operacijama potrage i spašavanja, ali i za provođenje drugih radova na morskom dnu i znamo da bi to trebalo biti, ovaj, vrlo moderno, ovaj, plovilo trebalo bi biti, ovaj, trebalo bi biti vrlo učinkovito i, ovaj, to, ovaj, pomoći će u odgovoru na bilo koje akte ruskog hibridnog ratovanja protiv, ovaj, kritične pomorske infrastrukture, posebno cjevovoda dalekovoda
00:18:18,572 --> 00:18:41,272 [Speaker 0]
Zaštita kritične infrastrukture u Baltičkom moru jedan je nacionalni primjer, ali proces odabira tih ulaganja isti je u cijeloj Europi. Europska komisija ne govori vladama što da kupuju. Ti prioriteti sposobnosti najprije se dogovaraju unutar NATO-a. Uloga Europske unije jest pomoći državama članicama da ih brže financiraju. Evo što kaže povjerenik Kubilius.
00:18:41,272 --> 00:19:09,342 [Speaker 3]
Well, first of all, of course, capabilities which member states need to develop are based on so-called NATO capability targets. So that is where member states are negotiating with NATO. NATO has both defense plans, pan-European, regional ones, and according to those plans, NATO is negotiating with the member states what kind of capabilities
00:19:10,552 --> 00:19:37,422 [Speaker 3]
in very material terms, what in air defense, in land forces each country needs to develop. And we are coming then as European Union with additional financial resources, with instruments of industrial policy to help member states to develop those capabilities. So that's not us who are deciding what member states need to develop.
00:19:37,422 --> 00:20:09,732 [Speaker 0]
Nakon što se utvrde te potrebe za sposobnostima, sljedeći je izazov osigurati da ih Europa učinkovito razvija. Tu dolazi do izražaja SAF-ov naglasak na zajedničkoj nabavi. Jedan od njegovih ključnih ciljeva jest potaknuti zemlje da zajednički proizvode sposobnosti, a ne odvojeno, što je pomak koji bi mogao ojačati europsku obrambenu industriju, a europske oružane snage učiniti interoperabilnijima. No promjena desetljeća nacionalnih navika nabave neće se dogoditi preko noći. Zašto Europska komisija vjeruje da je zajednička nabava vrijedna truda?
00:20:09,732 --> 00:20:29,701 [Speaker 3]
The question is how to change in general approach towards development of defense capabilities and definitely we still have this legacy problem that member states during the whole history of European Union, European Community
00:20:30,732 --> 00:20:40,632 [Speaker 3]
were usually taking care about their defense developments alone because according to the treaties defense is a national prerogative.
00:20:41,932 --> 00:21:27,012 [Speaker 3]
Now we see the problems after that because of that absorption of let's say political routes we have very deeply fragmented defense industry, lack of joint development, lack of joint procurement which again means that the money which we are spending for defense are spent not in the most effective way. And we can show the proof that when we are implementing joint procurement programs with the support of European Union, the prices for the same equipment because joint procurement brings the scale of the contract, the price can go down by 30%. So that's what we need to
00:21:30,412 --> 00:21:48,132 [Speaker 3]
spread this knowledge, this practice and ask government really to look how the money should be spent in a more effective way. And in order for that also it's very important to develop what we call integrated defense market.
00:21:48,132 --> 00:22:07,312 [Speaker 0]
Program također ima za cilj ojačati vlastitu obrambenu industrijsku bazu Europe. U obje kategorije nabave najviše 35% troškova komponenti smije potjecati izvan EUA zemalja Europskog gospodarskog prostora ili Ukrajine, što stvara poticaj za širenje proizvodnje unutar Europe i među pouzdanim partnerima.
00:22:08,952 --> 00:22:36,552 [Speaker 0]
Promjena navika nabave, međutim, mogla bi se pokazati lakšom od promjene strateškog razmišljanja. Desetljećima su se mnoge europske zemlje uvelike oslanjale na Sjedinjene Države za svoju sigurnost. SAF je osmišljen kako bi ojačao vlastite obrambene sposobnosti Europe, no znači li to i pomak prema većoj europskoj strateškoj autonomiji? Osim same nabave, dr. Piekarski kaže da bi SAF također mogao preoblikovati način na koji Poljska razmišlja o ulozi Europe u vlastitoj obrani.
00:22:36,552 --> 00:22:48,781 [Speaker 5]
Usudio bih se reći da Poljska na političkoj razini, na razini donositelja odluka, još nije u potpunosti shvatila ideju europske strateške autonomije,
00:22:49,972 --> 00:22:52,452 [Speaker 5]
izgradnje zajedničkih
00:22:53,492 --> 00:22:56,272 [Speaker 5]
velikih obrambenih projekata.
00:22:57,432 --> 00:23:01,492 [Speaker 5]
Također, ni dugoročni ekonomski učinci
00:23:02,512 --> 00:23:21,652 [Speaker 5]
koje bi trebao pružiti ovaj fond još nisu u potpunosti shvaćeni. Međutim, također vjerujem da, iako smo dugo smatrali da postoje dva temeljna stupa programa,
00:23:24,692 --> 00:23:32,492 [Speaker 5]
u smislu odnosa, barem smo se nadali da su posebni,
00:23:33,632 --> 00:23:54,942 [Speaker 5]
europska strana. Vrlo često smo preferirali američku, jer smo dugo smatrali Amerikance najjačima. Sada postoji mogućnost da ćemo promijeniti naš pogled na europsku obranu i europsku stratešku autonomiju, uključujući i obrambenu industrijsku autonomiju.
00:23:56,222 --> 00:24:56,291 [Speaker 0]
SAF više nije samo ideja na papiru. Poljska je već primila svoja prva sredstva, Latvija je potpisala ugovor o zajmu, a projekti se diljem Europe počinju pomicati s planiranja na provedbu. Hoće li program uspjeti, međutim, neće se mjeriti samo time koliko je novca posuđeno. Njegov pravi test bit će mogu li europske zemlje te zajmove pretvoriti u bržu nabavu, jaču industriju i sposobnosti koje zajedničku obranu Europe čine vjerodostojnijom. Kao što smo danas čuli, zemlje i dalje pristupaju SAF-u iz različitih perspektiva. U Hrvatskoj se raspravlja o prioritetima potrošnje, Latvija se fokusira na provedbu i industrijski razvoj. Poljska se pita što bi SAF mogao značiti za dugoročnu stratešku budućnost Europe. Ono što povezuje te rasprave jest zajedničko prepoznavanje da se sigurnosno okruženje Europe iz temelja promijenilo. Pitanje više nije treba li Europa više ulagati u obranu, već može li to učiniti zajedno.
00:24:58,752 --> 00:25:10,012 [Speaker 0]
Slušali ste podcast Lence.eu koji izbliza prati ono što pokreće europsku zajednicu. Hvala vam na slušanju i pridružite nam se ponovno sljedeći tjedan u novoj priči iz cijele Europe.
Izvori:
- European Commission. Security Action for Europe (SAFE): Factsheet. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
- European Commission, DG DEFIS. Poland receives first €6.6 billion payment under SAFE. News article, 29 May 2026. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/poland-receives-first-eu66-billion-payment-under-safe-2026-05-29_en
- Latvian Ministry of Defence. Eiropas Komisija apstiprina Latvijas SAFE pieteikuma tālāku virzīšanu aizsardzības finansējuma saņemšanai. 27 January 2026. https://www.mod.gov.lv/lv/zinas/eiropas-komisija-apstiprina-latvijas-safe-pieteikuma-talaku-virzisanu-aizsardzibas
- LSM. Zane Neimane. Ar Eiropas finansējumu pirks dronus, vadāmos lādiņus un pretdronu sistēmas (precizēts). 21 April 2026. https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/21.04.2026-ar-eiropas-finansejumu-pirks-dronus-vadamos-ladinus-un-pretdronu-sistemas-precizets.a643850/
- Lasi.lv / Latvijas Avīze. Olafs Zvejnieks. SAFE aizdevums ES: vai Latvija patiešām riskē ar "100 eiro mēnesī uz nodokļu maksātāju"? https://lasi.lv/par-svarigo/projekti/safe-aizdevums-es-vai-latvija-patiesam-riske-ar-100-eiro-menesi-uz-nodoklu-maksataju.32202
- TVNET/LETA. Latvijai piešķirs 3,5 miljardus eiro aizsardzības un drošības spēju attīstībai. 18 June, 2026. https://www.tvnet.lv/8493855/latvijai-pieskirs-3-5-miljardus-eiro-aizsardzibas-un-drosibas-speju-attistibai
- Sargs.lv. Latvijas valdības pārstāvji paraksta SAFE aizņēmuma līgumu aizsardzības attīstībai. 20 June, 2026. https://www.sargs.lv/lv/latvija/2026-06-20/latvijas-valdibas-parstavji-paraksta-safe-aiznemuma-ligumu-aizsardzibas
- https://www.telegram.hr/komentari/europa-se-probudila-hoce-li-i-hrvatska-nude-nam-se-milijarde-za-oruzje-ali-mi-cemo-po-starom-balkanskom-principu-nesto-iskemijati/
- https://www.morh.hr/en/croatia-secures-a-loan-of-1-7-billion-euros-from-the-safe-instrument/
- https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
- https://www.morh.hr/en/croatia-secures-a-loan-of-1-7-billion-euros-from-the-safe-instrument/
- https://oko.press/43-mld-euro-na-obronnosc-pokazujemy-o-jaka-stawke-toczy-sie-spor-o-safe
- https://dziennikzbrojny.pl/artykuly/art,2,4,12299,armie-swiata,wojsko-polskie,wykaz-umow-zawartych-z-safe-do-30-maja-2026-roku
- https://www.dziennikzbrojny.pl/artykuly/art,9,40,12257,inne,wydarzenia,zakres-polskiego-wniosku-o-pozyskanie-srodkow-z-instrumentu-safe
- https://platform.theaudiomarketplace.eu/members/products/data-offerings/6a3e4ddd61d71da206980ed6/view
- https://platform.theaudiomarketplace.eu/members/products/data-offerings/6a3e5090e3e67edd163ba8ad/view