Prije pet godina, kao odgovor na ekonomski šok pandemije, Europska unija napravila je dotad nezamislivo: zajednički se zadužila na financijskim tržištima kako bi financirala reforme i investicije u državama članicama. NextGenerationEU bio je težak 750 milijardi eura, a u njegovu je središtu Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Nije bio zamišljen samo kao pomoć za izlazak iz krize, nego i kao alat za trajnu preobrazbu europskih gospodarstava. Sada, kad provedba ulazi u završnicu, pitamo se: je li RRF ispunio očekivanja? Hrvatska je iz fonda dobila iznos koji je tada odgovarao čak 12 posto BDP-a. Novinarka Telegrama objašnjava zašto je dojam ipak razočaravajući. Gospodarstvo je i dalje ovisno o turizmu, produktivnost pada, zdravstvo gomila dugove, a reforma lokalne samouprave pretvorila se u „funkcionalna spajanja” općina koje su neke od tih poslova zajednički obavljale već desetljećima. Slika drugdje u Europi je drukčija. Španjolska, Portugal i Grčka bilježe snažan rast, veću produktivnost i znatan pad javnog duga. U Poljskoj su, unatoč dvogodišnjem kašnjenju zbog spora oko vladavine prava, sredstva prema procjeni vlade dodala oko 1,5 posto BDP-u. Sa stručnjakinjom briselskog Centra za europske političke studije (CEPS) razgovaramo o tome koliko je rasta zaista moguće pripisati fondu i što bi se dogodilo da ga nije bilo. Bavimo se i time je li zajedničko europsko zaduživanje u skladu s ugovorima EU-a te po čemu se odgovor na pandemiju razlikuje od mjera štednje nakon financijske krize. Na kraju gledamo hoće li model plaćanja prema postignutim rezultatima, a ne prema troškovima, postati temelj sljedećeg europskog proračuna. LensEU je zajednički podcast europskih medija, a ovu epizodu potpisuju Telegram (Hrvatska) i OKO.press (Poljska).
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
AI transkript:
00:00:00,300 --> 00:00:27,200 [Speaker 0]
Prije pet godina, kao odgovor na gospodarski šok uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19, Europska unija poduzela je korak bez presedana. Masovno se zajednički zadužila na financijskim tržištima kako bi financirala nacionalne reforme i ulaganja putem instrumenta Next Generation EU.
00:00:28,540 --> 00:00:45,200 [Speaker 0]
Za predodžbu o mjerama, Next Generation EU iznosio je sedamsto pedeset milijardi, što je oko sedamdeset posto sedmogodišnjeg proračuna EU-a za 2021.-2027., teškog nešto više od bilijun eura.
00:00:46,500 --> 00:01:09,540 [Speaker 0]
U središtu programa bio je mehanizam za oporavak i otpornost RRF, koji se provodio putem nacionalnih planova oporavka i otpornosti. Nije osmišljen samo kao još jedan program financiranja EU-a, već kao instrument koji će potaknuti oporavak nakon pandemije i transformirati europska gospodarstva. RRF je bio inovativan i po svom dizajnu.
00:01:10,820 --> 00:01:17,340 [Speaker 0]
Umjesto nadoknade troškova državama, plaćanja su povezana s ostvarenjem dogovorenih ključnih etapa i ciljeva.
00:01:18,880 --> 00:01:37,260 [Speaker 0]
Ciljevi su bili ambiciozni: snažniji gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, veća gospodarska i socijalna otpornost, brža zelena i digitalna tranzicija, jača socijalna i teritorijalna kohezija te reforme usmjerene na dugotrajne strukturne slabosti u pojedinim državama članicama.
00:01:38,560 --> 00:02:00,200 [Speaker 0]
Najmanje trideset sedam posto nacionalnih planova moralo je podupirati klimatske ciljeve, a najmanje dvadeset posto digitalizaciju. Sada, kada program ulazi u završnu fazu provedbe, želimo se osvrnuti na ono što se dogodilo u našim zemljama i odgovoriti na ključno pitanje: je li uspjelo? Je li RRF ispunio očekivanja i je li se isplatio?
00:02:01,760 --> 00:02:24,340 [Speaker 0]
Kako bismo odgovorili na ta pitanja i razmotrili stvarne učinke RRF-a, pozvali smo vrsnu istraživačicu, doktor Cinziu Alcidi, voditeljicu Odjela za gospodarsku politiku te Odjela za poslove i vještine u Centru za europske politike, da nam se pridruži u podcastu Lens. No, prije nego što prijeđemo na raspravu s našom stručnjakinjom, poslušajmo studiju slučaja RRF-a.
00:02:25,520 --> 00:02:35,380 [Speaker 0]
Naša kolegica Irena Frlan Gašparović s hrvatskog portala Telegram provest će nas kroz percepciju učinaka RRF-a u ovoj zemlji južne Europe.
00:02:41,900 --> 00:03:07,840 [Speaker 1]
Pozdrav svima. Moje ime je Irena Frlan Gašparović. Novinarka sam hrvatskog portala Telegram. Dakle, današnje pitanje glasi: je li se isplatilo? Jesmo li zahvaljujući mehanizmu za oporavak i otpornost doista spremni za nove krize i otporniji na njih? Hrvatska je iz RRF-a dobila ogroman novac, iznos koji je u to vrijeme odgovarao dvanaest posto našeg BDP-a.
00:03:09,340 --> 00:03:29,940 [Speaker 1]
Ako slušate vladajuću stranku, sve je to zasluga uspješnih pregovora koje je premijer vodio u Bruxellesu. Stvarnost je ipak nešto običnija. Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu, što znači da nas je pandemija COVID-19 teško pogodila u gospodarskom smislu. Otuda su stigle te europske milijarde.
00:03:31,500 --> 00:03:55,060 [Speaker 1]
Te su milijarde, među ostalim, trebale transformirati hrvatsko gospodarstvo kako ne bismo bili jednako izloženi u slučaju neke buduće krize. To se nije dogodilo, barem ne dovoljno. Pet godina poslije, naše gospodarstvo i dalje uvelike ovisi o turizmu, a naš turizam i dalje ovisi o suncu i moru, ostajući izložen riziku od klimatskih promjena i globalne situacije.
00:03:56,180 --> 00:04:15,580 [Speaker 1]
Povrh toga, ugledni ekonomisti upozoravaju da nam produktivnost rada općenito opada, što znači da je tehnološka modernizacija gospodarstva izostala. Nadali smo se i da bi uz pomoć ovog fonda veliki javni sustavi mogli doživjeti transformaciju. Međutim, ni to se nije dogodilo.
00:04:17,079 --> 00:04:34,680 [Speaker 1]
To se posebno odnosi na javno zdravstvo koje je trebalo postati učinkovitije i financijski održivije. No, bolnički dugovi nastavili su se gomilati. Ljudi se žale da i dalje predugo čekaju na medicinske zahvate. U nekim dijelovima zemlje i dalje nedostaje liječnika.
00:04:36,100 --> 00:04:43,300 [Speaker 1]
Nedavni slučaj s jednog jadranskog otoka potvrdio je da je ponekad teško dobiti čak i osnovnu hitnu medicinsku pomoć.
00:04:44,600 --> 00:05:01,320 [Speaker 1]
Tako ja ne zamišljam otpornost na krize. Ovdje nemamo dovoljno vremena za dublju analizu svih reformi i projekata koji su uspješno provedeni. Da, naravno, ima takvih projekata, poput golemog ulaganja u LNG terminal na otoku Krku.
00:05:02,620 --> 00:05:51,540 [Speaker 1]
Također, nemamo vremena spominjati one koji su propali, ali spomenut ću još jednu reformu koja nam je bila iznimno važna, a neuspješna. Hrvatska trenutno broji ukupno sto dvadeset sedam gradova te čak četristo dvadeset osam općina. Već godinama brojni stručnjaci uporno upozoravaju kako je takva podjela potpuno neodrživa za jednu ovako malu zemlju. Da je postojalo dovoljno političke volje, uz pomoć sredstava iz RRF-a, mogli smo ih imati znatno manje. No, čini se da vladajuća stranka nikada nije uistinu željela ukidanje ili spajanje općina, jer bi to, naravno, značilo da bi njihovi lokalni političari izgubili pozicije. Reforma se stoga pretvorila u paravan, takozvano funkcionalno spajanje, što znači da Vlada plaća općinama da određene poslove obavljaju zajedno.
00:05:52,700 --> 00:06:01,600 [Speaker 1]
Tragedija ili komedija jest u tome što neke od njih to već rade zadnjih deset, petnaest ili čak trideset godina.
00:06:03,700 --> 00:06:31,900 [Speaker 0]
Da se vratimo na pitanje s početka. Je li se isplatilo? Jesmo li spremniji za buduću krizu? Hoćemo li biti otporniji kad ona dođe? Nažalost, moj je dojam da smo dobili manje nego što smo očekivali ili barem manje nego čemu smo se nadali. [pozadinska glazba] Da, to je, dakle, naša hrvatska perspektiva i ona ne zvuči baš osobito optimistično. No, ta slika nije jednako razočaravajuća u svim ostalim dijelovima Europe.
00:06:33,120 --> 00:07:01,220 [Speaker 0]
Nedavna analiza Instituta Jacques Delors ukazuje na izvanredne rezultate četiriju južноеuropskih gospodarstava nakon pandemije: Španjolske, Portugala, Grčke i Italije, koje su ujedno bile među najvećim korisnicama RRF-a u odnosu na veličinu svojih gospodarstava. Te su zemlje bile posebno teško pogođene pandemijom uz pad BDP-a od gotovo deset posto u prosjeku 2020. godine, ali su potom doživjele snažan oporavak.
00:07:02,300 --> 00:07:16,620 [Speaker 0]
Do 2025. Španjolska, Portugal i Grčka rasli su brže od prosjeka EU-a, dok su Portugal i Grčka rasli i brže nego prije pandemije. Čini se da su ulaganja bila važan dio tog oporavka.
00:07:17,940 --> 00:07:49,840 [Speaker 0]
Španjolska je također zabilježila porast produktivnosti rada od pet posto između 2021. i 2025., dok su Grčka i Portugal zabilježili rast od oko četiri, odnosno pet posto. I to nije sve. Poboljšale su se i njihove javne financije. Između 2021. i 2025. udio duga u BDP-u znatno je pao u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu za oko četrnaest postotnih bodova u Španjolskoj, dvadeset jedan bod u Grčkoj i dvadeset šest u Portugalu.
00:07:51,540 --> 00:08:15,860 [Speaker 0]
A ako se preselimo u drugi dio Europe, čini se da je i Poljska imala značajne koristi od RRF-a, iako je njezin slučaj nešto drugačiji jer je pristup sredstvima kasnio gotovo dvije godine zbog problema s vladavinom prava. Prema navodima sadašnje poljske vlade, ulaganja financirana putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pridonijela su poljskom BDP-u s oko jedan zarez pet posto.
00:08:17,020 --> 00:08:59,760 [Speaker 0]
Program vrijedan oko dvjesto četrdeset milijardi zlota financirao je ulaganja u rasponu od željeznica, javnog prijevoza i brzog interneta do bolnica, skrbi za djecu i velikih energetskih projekata. [pozadinska glazba] Dakle, s jedne strane imamo ovo prilično kritično hrvatsko iskustvo, a s druge mnogo pozitivnije gospodarske pokazatelje iz dijelova južne Europe ili Poljske. A sada prelazimo na našu gošću, doktor Cinziju Alcidi, voditeljicu Odjela za gospodarsku politiku te Odjela za poslove i vještine u Centru za europske politike koja je s nama. Pozdrav, Cinzia. Dobrodošla u podcast The Lens.
00:09:00,440 --> 00:09:01,880 [Speaker 2]
Bok. Hvala što ste me pozvali.
00:09:03,380 --> 00:09:19,260 [Speaker 0]
Cinzia, pet godina kasnije, što zapravo možemo reći o RRF-u? Je li ispunio očekivanja i koliko se snažniji gospodarski učinak koji vidimo u zemljama poput Španjolske, Portugala, Grčke ili Poljske doista može pripisati Fondu za oporavak?
00:09:21,720 --> 00:09:44,860 [Speaker 2]
Pa dopustite mi da prvo kažem da je ovo, ovaj, možda očito pitanje, ali, hm, na njega je vrlo teško odgovoriti. Glavni razlog za to je što je, ovaj, bilo dosta heterogenosti među zemljama, iako je RRF bio jedinstven paket. Nije svaka zemlja dobila isti iznos novca, a zemlje su bile u različitim pozicijama,
00:09:45,900 --> 00:09:54,700 [Speaker 2]
hm, i imale su različitu sposobnost korištenja tog novca. Još je prerano za, ovaj, točne brojke o učincima.
00:09:55,820 --> 00:10:04,160 [Speaker 2]
Do kraja rujna bilo je moguće zatražiti isplate, a isplate se mogu vršiti do kraja godine, tako da proces još nije potpuno završen.
00:10:05,180 --> 00:10:46,660 [Speaker 2]
Hm, i trebat će neko vrijeme za procjenu. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je da se u zadnjih pet godina, dakle od početka RRF-a do kraja, dogodilo mnogo toga, ovaj, početak rata u Ukrajini, imali smo energetsku krizu, visoku inflaciju. Dakle, postoji mnogo čimbenika koji su zapravo, ovaj, odigrali ulogu u definiranju konačnog učinka. Naravno, postoje neke procjene, pa su tako neke institucije, uključujući Komisiju, izradile procjene temeljene na modelima. U osnovi, procijenjene stope rasta kreću se između nula zarez tri i nula zarez osam, hm, objavljeno.
00:10:46,740 --> 00:10:59,320 [Speaker 0]
Je li to na godišnjoj razini ili ukupno? Znači, možemo li reći da je RRF možda dodao nula zarez tri do nula osam posto rasta BDP-a svake godine svim europskim gospodarstvima?
00:11:00,440 --> 00:11:01,060 [Speaker 2]
U prosjeku.
00:11:02,080 --> 00:11:18,180 [Speaker 2]
Na primjer, MMF je napravio, ovaj, neku vrstu okvirnog izračuna za 2025., dakle za jednu specifičnu godinu, i u prosjeku je to oko nula zarez tri posto, nula zarez pet posto za neke zemlje, ha?
00:11:19,480 --> 00:11:25,800 [Speaker 2]
Opet, ovo je grubo, ali recimo da je red veličine manji od jedan posto svake godine.
00:11:27,340 --> 00:11:37,240 [Speaker 0]
I biste li rekli da je to puno? Jer s jedne strane imamo tih sedamsto pedeset milijardi eura, a s druge strane imamo manje od jedan posto rasta BDP-a.
00:11:38,260 --> 00:12:02,560 [Speaker 2]
Možda da, ovaj, napravimo i neke izračune, ha, jer mislim da vam je poanta vrlo valjana. Dakle, od ovog paketa koji je bio prilično velik, nije sve iskorišteno, ha, pa je isplaćeni iznos manji, petsto sedamdeset milijardi. Dakle, ako to podijelite na pet godina, to je nešto više od sto milijardi svake godine za cijelo europsko gospodarstvo.
00:12:03,860 --> 00:12:11,712 [Speaker 2]
Sveukupni bruto domaći proizvod Europske unije trenutno iznosi otprilike osamnaest tisuća milijardi eura.
00:12:11,712 --> 00:12:29,492 [Speaker 2]
To znači da tih sto deset milijardi svake godine čini oko nula cijela šest posto ukupnog BDP-a. Dakle, mislim da je jednostavno pitanje u redu ako trošim nula cijela šest posto BDP-a svake godine, očekujem barem toliko u smislu rasta.
00:12:30,772 --> 00:12:43,631 [Speaker 2]
Nadajmo se ipak da ćemo postići i malo više. E sad, tu smo negdje otprilike oko tog iznosa. Kao što smo već ranije rekli, u nekim je zemljama učinak bio veći,
00:12:45,152 --> 00:12:59,172 [Speaker 2]
u nekima možda manji, ali ni raspodjela novca nije bila ujednačena. Još jedna stvar koja je možda zanimljiva je da je, na primjer, u prve dvije godine RRF-a isplaćeno vrlo malo novca.
00:13:00,812 --> 00:13:18,312 [Speaker 2]
Tako da bismo u zadnjem dijelu RRF-a mogli imati veći učinak jer je potrošnja bila više koncentrirana u ovom zadnjem razdoblju. Postoje različiti kanali putem kojih je RRF vjerojatno utjecao na gospodarstvo, pa naravno rast BDP-a.
00:13:19,452 --> 00:13:30,332 [Speaker 2]
Međutim, razmatrani su i neki znatno neizravniji kanali, iako ih je, naravno, prilično teško precizno procijeniti. Ipak su bili detaljno istraženi.
00:13:31,952 --> 00:13:55,672 [Speaker 2]
Na primjer, nešto što je prilično dokumentirano u ekonomiji je činjenica da je uvođenje RRF-a znatno smanjilo troškove zaduživanja mnogih država članica, što bi se također moglo smatrati izvorom pozitivnog gospodarskog učinka koji nije nužno na rast BDP-a, ali je još jedan pozitivan učinak.
00:13:57,212 --> 00:14:11,272 [Speaker 0]
Da, znate, razmišljala sam da je možda iz perspektive prosječnog građanina također zanimljivo pogledati učinak RRF-a. Iz te perspektive, koju smo vrstu krize možda uspjeli izbjeći zahvaljujući RRF-u?
00:14:12,412 --> 00:14:22,652 [Speaker 0]
Postoji li možda ikakav stvarni rizik da bismo se zapravo morali suočiti s jednom puno težom gospodarskom krizom, da ovaj naš eksperiment kojim slučajem nije bio poduzet?
00:14:24,092 --> 00:14:45,532 [Speaker 2]
Mislim da je to sasvim opravdano pitanje, a u praksi, ako želite napraviti pravu procjenu učinka RRF-a, to je mjerilo koje bismo trebali uzeti u obzir. Dakle, neka vrsta protučinjeničnog stanja, gospodarstvo je bilo potpuno blokirano i znamo da je u nekim zemljama utjecaj na BDP bio reda veličine minus deset posto.
00:14:46,892 --> 00:15:10,092 [Speaker 2]
Prvi odgovor bio je doista na razini država i znamo koliko je to bilo važno. Europski odgovor došao je povrh tog nacionalnog odgovora kako bi se sve uvjerilo da je EU ujedinjena u vrlo teškoj situaciji, ali i kako bi se pružilo olakšanje državama članicama i javnim financijama u tim državama.
00:15:11,712 --> 00:15:26,532 [Speaker 2]
Ako pogledate obrazac gospodarskog rasta od Covida, oporavak je bio prilično zapanjujući jer smo imali taj veliki pad BDP-a 2020., a onda je u 2021. oporavak bio izuzetno strm.
00:15:28,152 --> 00:15:39,532 [Speaker 2]
Mnoge su zemlje uspjele ostvariti taj rast u obliku slova V gdje imate pad, ali on zapravo ne traje dugo i prilično se brzo vraćate na prethodni obrazac.
00:15:41,052 --> 00:15:58,292 [Speaker 2]
Bilo je složeno. Ne želim previše pojednostavljivati, ali mislim da je prilično važno priznati da je oporavak zapravo bio prilično brz. Problem je što smo u trenutku kada se gospodarstvo vraćalo u neku normalu doživjeli veliki šok.
00:15:59,432 --> 00:16:16,912 [Speaker 2]
Imali smo početak rata u Ukrajini i energetsku krizu i to je bio stvarno težak udarac. Zato je vrlo teško razlučiti učinke takvih dodatnih šokova koji su se dogodili tijekom provedbe RRF-a.
00:16:18,552 --> 00:16:37,732 [Speaker 0]
Uh, RRF nije bio samo podrška gospodarskom rastu i, ovaj, pomoć u izbjegavanju još gore krize, već je velik dio novca trebao podržati dugoročnu transformaciju europskog gospodarstva. Dakle, zelenu tranziciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju. I što već sada možemo reći o utjecaju na tom području?
00:16:39,092 --> 00:17:00,412 [Speaker 2]
Dakle, opet, ovo je, ovaj, moglo bi potrajati, ali imamo, imamo neke dokaze. Uh, na primjer, uh, u izvornoj uredbi postojao je svojevrsni cilj da se barem trideset sedam posto rashoda namijeni za klimatsku tranziciju, uh, a dvadeset posto za digitalizaciju.
00:17:01,872 --> 00:17:17,592 [Speaker 2]
Pa tako, na primjer, znamo da je, uh, uh, prag za klimu bio premašen. Dakle, uh, mislim da je više od četrdeset posto zapravo posvećeno rashodima ili ulaganjima za zelenu tranziciju.
00:17:18,912 --> 00:17:31,292 [Speaker 2]
E sad, kakav je utjecaj tih rashoda? U raznim zemljama vidimo prilično mnogo ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti, dakle ulaganja u zgrade.
00:17:33,072 --> 00:17:38,312 [Speaker 2]
Ili na primjer, uh, uh, stanice za punjenje vozila,
00:17:39,872 --> 00:17:44,192 [Speaker 2]
za električna vozila, uh, uh, željeznice.
00:17:45,372 --> 00:18:08,492 [Speaker 2]
E sad, jasno je da bi se, uh, uh, utjecaj mogao osjetiti s vremenom jer će velik dio tih ulaganja ostati na snazi godinama, a neki od učinaka takvih ulaganja očitovat će se u manjoj ovisnosti o fosilnim gorivima, ali, uh, neki od učinaka su i u smislu nižih emisija, uh, na primjer, koje je puno teže kvantificirati.
00:18:09,752 --> 00:18:21,828 [Speaker 2]
U proces digitalizacije uložena su znatna sredstva namijenjena razvoju infrastrukture za povezivanje, kao što su, primjerice, 5G mreže ili poboljšanja kućne povezanosti.
00:18:21,828 --> 00:18:36,908 [Speaker 2]
Dakle, hm, opet i ovdje, hm, koji je povrat? Dakle, ako sam ja kućanstvo, pa, hm, recimo, živim na selu i nisam imao pravi pristup internetu, a sada ga imam,
00:18:38,328 --> 00:18:42,968 [Speaker 2]
kakav je gospodarski učinak toga? Dakle, to nije, nije lako kvantificirati.
00:18:44,408 --> 00:18:53,108 [Speaker 2]
Tako da, naravno, ne, uh, neće svi ovi rashodi poboljšati pojedinačnu situaciju svih europskih građana na ovom putu, uh, prema...
00:18:54,207 --> 00:19:10,308 [Speaker 2]
Ne želim biti naivan, ha, uh, ali treba uzeti u obzir da ćemo na kraju morati procijeniti konkretan projekt i kako je novac potrošen da bismo imali jasnu sliku o utjecaju koji to ima, hm, na gospodarstvo, ali i na društvo.
00:19:11,688 --> 00:19:45,448 [Speaker 0]
Čini mi se, znate, da je sada također važno spomenuti da RRF, uh, i cijela ova ideja o zajedničkom europskom zaduživanju ostaju kontroverzni. To se oštro kritizira, posebno od strane antieuropskih desničarskih političkih snaga, a političari iz tih stranaka tvrde da zajednički dug EU-a oduzima moć državama članicama, ostavlja račun budućim generacijama, pa čak i gura EU izvan onoga što je dopušteno ugovorima. Je li ovakva vrsta, uh, zajedničkog zaduživanja u potpunosti dopuštena prema postojećim ugovorima EU-a?
00:19:46,808 --> 00:20:02,548 [Speaker 2]
Dakle, uh, dvije su stvari prilično važne. Uh, dakle, u kontekstu ugovora imamo proračun EU-a. A, hm, trenutni proračun EU-a je takav da se ne možete zaduživati. Dakle, imate sredstva i možete trošiti samo ona sredstva koja su vam na raspolaganju.
00:20:03,808 --> 00:20:17,348 [Speaker 2]
Međutim, u trenutku kada je izbila pandemija, smatralo se kako su hitnost i sama ozbiljnost te krize bile toliko velike da je postalo nužno dodati još toga.
00:20:18,868 --> 00:20:42,328 [Speaker 2]
I zapravo su se države članice, pojedinačne, uh, vlade složile da, uh, preuzmu zajedničku odgovornost i jamče za zajedničko zaduživanje EU-a. To se onda temeljilo na, na volji i, i moći koju, uh, uh, demokratski izabrane, uh, zemlje i vlade imaju da se, uh, zapravo, uh, slože oko toga.
00:20:43,728 --> 00:21:01,368 [Speaker 2]
Dakle, nije to izvan ugovora, nego je drukčije od proračuna EU-a pod kojim se ne možete zaduživati. No, to ima temelj u ugovoru. RRF je napravljen u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji.
00:21:02,468 --> 00:21:20,808 [Speaker 2]
Dakle, uh, pravna osnova je, uh, članak sto dvadeset drugi ugovora, uh, prema kojem se, uh, zapravo države članice obvezuju na, uh, postizanje zajedničkih ciljeva EU-a, što je u osnovi, hm, zajednička, hm, zajednička dobrobit građana EU-a.
00:21:22,288 --> 00:21:42,748 [Speaker 0]
Ovo je prilično zanimljivo. Htio sam vas pitati o povijesnom kontekstu RRF-a. Je li pošteno reći, po vašem mišljenju, da je ideja RRF-a lekcija naučena iz prethodnih gospodarskih kriza u Europi, financijske iz dvije tisuće osme i dužničke krize eurozone?
00:21:44,008 --> 00:22:03,228 [Speaker 0]
Tada se, uh, uhm, takozvana trojka, dakle Europska komisija, Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond, uvelike oslanjala na mjere štednje u zemljama koje su primale financijsku pomoć, a taj je pristup kasnije kritiziran da je zapravo oslabio gospodarstva koja su se borila i odgodio njihov oporavak.
00:22:04,548 --> 00:22:09,068 [Speaker 0]
Sada možemo jasno vidjeti kako se RRF zapravo temelji na jednoj sasvim drugačijoj paradigmi.
00:22:10,428 --> 00:22:14,708 [Speaker 2]
Da, uh, doista. Mislim da su vaša, vaša, vaša pitanja izuzetno relevantna.
00:22:15,828 --> 00:22:36,908 [Speaker 2]
Dakle, hm, uh, što se tiče prve točke, istina je da, uh, ako usporedimo dva velika šoka, recimo financijsku krizu i COVID, reakcija je bila potpuno drugačija. Hm, nakon financijske krize odgovor koji je bio nametnut bio je u osnovi fiskalna konsolidacija, dakle smanjenje rashoda.
00:22:38,028 --> 00:22:57,828 [Speaker 2]
Uh, nakon COVID-a zapravo se radilo o povećanju rashoda, dakle potpuno drugačije. Pa samo da vam, uh, dam konkretnu referencu. Nakon financijske krize imali smo novi sustav fiskalnih pravila koji je postao stroži, puno, puno stroži u smislu, ovaj, mogućnosti vlada da, uh, troše.
00:22:58,888 --> 00:23:17,428 [Speaker 2]
Hm, tijekom COVID-a imali smo potpuno popuštanje pravila jer je zapravo došlo do aktivacije opće klauzule o odstupanju kojom su fiskalna pravila suspendirana, a zemlje su bile, uh, uh, slobodne trošiti onoliko koliko je potrebno za odgovor na, na krizu. Dakle, vrlo različit pristup.
00:23:18,548 --> 00:23:42,708 [Speaker 2]
Mislim da tu svakako postoji element naučenih lekcija da, uh, uh, ta štednja nije dobro funkcionirala, ali kao što ste istaknuli, mislim da je priroda dviju kriza, uh, uh, zapravo vrlo različita. Uhm, financijska kriza jasno je pogodila određene zemlje, južne zemlje, tako da to nije bio zajednički šok koji je pogodio, uhm, cijeli EU.
00:23:43,928 --> 00:23:52,688 [Speaker 2]
Uh, šok je bio povezan s labavom fiskalnom politikom godinama prije krize. Zato je odgovor: "Sada morate rezati."
00:23:54,288 --> 00:24:17,328 [Speaker 2]
Uh, ali jasno je da time zapravo možete pojačati negativan ciklus jer dolazi prekasno. Uh, COVID je bio potpuno drugačiji. Uhm, svaka je zemlja pogođena pandemijom. Mislim, uh, znamo da su učinci bili heterogeni, ha, zbog različite prirode, gospodarske strukture koju imamo u različitim zemljama, ali to je bio egzogeni šok, uh, za koji nije bilo krivca.
00:24:18,488 --> 00:24:34,028 [Speaker 2]
Tako da, uh, mislim da je to potaknulo, uh, svojevrsni, uh, puno solidarniji pristup kakav nismo vidjeli mnogo puta prije na, hm, razini EU-a, ali mislim da je to bilo uvelike povezano sa specifičnom prirodom šoka.
00:24:35,408 --> 00:24:57,648 [Speaker 0]
Također smo ranije spomenuli da je RRF uveo ovaj vrlo nov i drugačiji model financiranja EU-a. Dakle, umjesto nadoknade specifičnih troškova, isplate ovise o postizanju dogovorenih ključnih etapa i ciljeva. Je li plaćanje za rezultate, a ne za troškove, bolji način trošenja sredstava EU-a ili to omogućuje Europskoj komisiji da centralizira svoju moć?
00:24:58,608 --> 00:25:00,688 [Speaker 2]
Pa ovaj, mislim da postoje dva aspekta.
00:25:01,788 --> 00:25:31,588 [Speaker 2]
Jedan se tiče logike. Dakle, zašto je ovaj RRF ovaj predložio promjenu logike? Razlog za promjenu bio je taj što je prije RRF-a postojala zabrinutost i dosta pritužbi da ovaj, ovaj način provedbe projekata EU-a novcem EU-a nije bio idealan. Jer u osnovi ovaj način na koji dobivate povrat novca je da predočite račun.
00:25:32,748 --> 00:25:50,128 [Speaker 2]
Potrošio sam ovaj novac za kupnju ovaj ovog računala. Ovo je ovaj ulaganje EU-a u digitalnu infrastrukturu. Znate, bez da se zapravo obraća pozornost na ovaj učinak. Dakle, koliki je zapravo ovaj povrat ili učinak ovaj novca EU-a?
00:25:51,268 --> 00:26:12,908 [Speaker 2]
Dakle, ovaj postojala je ta ideja da je ovaj, ovaj potrebno promijeniti pristup i imati pristup u kojem ovaj zapravo akteri imaju puno više slobode ovaj odlučiti kako potrošiti novac, sve dok mogu dokazati da je novac EU-a potrošen za ovaj postizanje određenog ishoda.
00:26:13,968 --> 00:26:20,928 [Speaker 2]
Dakle, gledano iz te perspektive, takva je logika sasvim prihvatljiva. Ima to smisla, zar ne?
00:26:22,428 --> 00:26:30,228 [Speaker 2]
Nije nastala iz vedra neba u dva mjeseca koliko je RRF osmišljavan. Rasprava je trajala dulje.
00:26:31,468 --> 00:26:38,108 [Speaker 2]
Ta promjena bila je odgovor na kritike i ograničenja postojećeg sustava,
00:26:39,548 --> 00:27:23,948 [Speaker 2]
tako da će na kraju novac biti isplaćen korisniku ovaj kada možete dokazati da je ono što ste obećali i učinjeno. A sada to obećanje treba biti specificirano u smislu ključne etape ovaj cilja. Ovaj i kao što rekoh, u stvarnosti u praksi to može biti teško. Tako, na primjer, ovaj ima puno naučenih lekcija iz iskustva RRF-a koje su integrirane ovaj u prijedlog za sljedeći ovaj VFO, gdje će ovaj isti modalitet biti prisutan. Dakle, ovo je neka vrsta naslijeđa RRF-a koje će ući u VFO sljedeći proračun, a pokazalo se da ima ovaj neka ograničenja.
00:27:23,948 --> 00:27:25,948 [Speaker 0]
Hvala ti puno Cinzia što si nam se pridružila.
00:27:26,968 --> 00:27:29,328 [Speaker 2]
Zapravo mi je drago što vodimo ovaj razgovor.
00:27:34,788 --> 00:27:57,188 [Speaker 0]
I to je sve što imamo za vas u ovotjednoj epizodi podcasta The Lens. Pridružite nam se ponovno sljedeći tjedan za još jednu europsku priču. A ako imate bilo kakvih pitanja o Europskoj uniji, njezinim politikama ili jednostavno o nečemu u vezi s Europom što ste oduvijek željeli bolje razumjeti, volio bih čuti vaše mišljenje. Moje kontakt podatke možete pronaći na web stranici OKO Press. Hvala na slušanju.