Predsjednica Europske komisije u govoru o stanju Unije najavila je EU Kids Act, prijedlog kojim bi se djeci mlađoj od 13 godina zabranile društvene mreže, a do 15. godine dopustili samo profili pod nadzorom roditelja. Prijedlog još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće, no mnoge države članice nisu htjele čekati Bruxelles. U sedamnaestoj epizodi LensEU podcasta, koju je ovaj put pripremio bečki dnevnik Die Presse, objašnjavamo što EU Kids Act donosi, zašto ga tehnološke kompanije iza zatvorenih vrata pokušavaju ublažiti i kako će se uklopiti s nacionalnim zakonima. Posebno se bavimo Austrijom, koja planira vlastitu dobnu granicu od 14 godina već od 1. siječnja 2027.
Donosimo i izvještaje iz još tri zemlje. OKO.press javlja iz Poljske, gdje vlada želi ići dalje od EU-a, potaknuta valom napada u školama i izborima 2027. Salon5, redakcija za mlade Correctiva, opisuje raspravu u Njemačkoj, gdje zabrane još nema, a mladi traže da ih se uključi u odluke koje se donose o njima. TVNET iz Latvije prati put od “TikTok efekta” na izborima do zabrane mobitela u školama i političkog zamaha koji je u međuvremenu izblijedio. Četiri zemlje, četiri različita pristupa istom pitanju.
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
AI transkript:
00:00:00,540 --> 00:00:18,200 [Speaker 0]
[glazba] Dok prosječni europski tinejdžer dođe do devetog razreda, Europska unija želi imati pravo glasa o tome smije li on uopće otvoriti Instagram profil.
00:00:19,500 --> 00:00:54,740 [Speaker 0]
U svom govoru o stanju Unije 16. rujna, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je EU Kids Act, što znači zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina i zabranu osobnih profila bez pristanka roditelja za mlađe od 15 godina. To još nije postalo zakon. Prijedlog još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće država članica, a mnogi o tome imaju svoje mišljenje, od skupina za prava djece do samih platformi i vlada koje su to počele samostalno regulirati puno prije Bruxellesa.
00:00:58,740 --> 00:01:41,980 [Speaker 0]
Dobrodošli u Lens.eu, sedamnaesta epizodu. Moje ime je Anna Wallner, novinarka sam u bečkom dnevnom listu Die Presse, gdje, između ostalog, vodim naš odjel za podcaste. Ova se epizoda snima prvo na engleskom, a zatim prevodi na sve jezike projekta Lens.eu. Danas želimo saznati kakav je zapravo stav Europe o ovome. U studiju mi se pridružila kolegica Ana Gabriel, naša urednica za EU teme, koja to prati iz Beča. Razgovarat ćemo o tome kako je nastao prijedlog Ursule von der Leyen i kako je prihvaćen, a zatim ćemo se fokusirati na Austriju, koja već ima vlastiti plan za minimalnu dob od 14 godina.
00:01:43,080 --> 00:02:02,400 [Speaker 0]
Nakon toga ćemo čuti kakva je situacija u još tri zemlje: Poljskoj, uz izvještaj OKO Pressa, Njemačkoj, uz izvještaj Correctiva, i Latviji, uz izvještaj TVNET-a. No, Ana, predlažem da krenemo od početka. Što je točno EU Kids Act i u kojoj je fazi trenutno?
00:02:04,400 --> 00:02:23,860 [Speaker 1]
EU Kids Act je zakonodavni prijedlog koji je Komisija predstavila sredinom rujna, a cilj mu je pružiti bolju zaštitu djeci i mladima diljem Europske unije od internetskih rizika i mehanizama koji potiču ovisnost.
00:02:25,160 --> 00:02:46,020 [Speaker 1]
Planiraju opću zabranu otvaranja profila za mlađe od 13 godina. Zatim, između 13 i 15 godina, samostalni profili nisu dopušteni, ali korisnici mogu imati mini profile kojima upravljaju ili ih nadziru roditelji.
00:02:47,540 --> 00:02:56,200 [Speaker 1]
S 15 godina djeca otvaraju standardne profile. To su nam zasad poznati planovi.
00:02:56,800 --> 00:03:13,760 [Speaker 0]
U redu. Ursula von der Leyen je to u svom govoru prikazala kao da EU napokon slijedi zemlje poput Australije koje već imaju takva pravila. No, koliko je toga u prijedlogu novo, a koliko je već bilo u pripremi prije njezinog govora?
00:03:15,300 --> 00:03:46,060 [Speaker 1]
Zapravo, to nije ništa novo. Kad Komisija iznese velik prijedlog, tome prethodi mnogo rada. Dakle, na ovome se radilo mjesecima, ako ne i godinama. U Komisiji na tome rade brojni stručnjaci, a i mnoge države članice planiraju uvesti pravila vrlo slična onima koja je predložila von der Leyen.
00:03:46,160 --> 00:03:46,640 [Speaker 0]
Mhm, tako je.
00:03:47,060 --> 00:03:54,360 [Speaker 1]
Države članice vršile su pritisak za opće smjernice-
00:03:54,400 --> 00:03:55,760 [Speaker 0]
Smjernice na razini Europske unije
00:03:55,760 --> 00:03:57,280 [Speaker 1]
...na razini EU-a.
00:03:58,600 --> 00:04:09,800 [Speaker 0]
Dobro, vidimo da su države manje više za ova nova pravila koja donosi EU Kids Act, ali što kažu platforme i tehnološka industrija? Tko su najglasniji kritičari?
00:04:11,560 --> 00:04:29,240 [Speaker 1]
Reakcija tehnološke industrije je prilično podijeljena. Kreće se od javne podrške usklađenim propisima koji se sada planiraju na razini EU-a, ali iza kulisa postoji i zabrinutost, i to velika.
00:04:31,060 --> 00:04:50,960 [Speaker 1]
Industrija općenito pozdravlja jedinstven pristup umjesto mozaika od 27 različitih nacionalnih zakona. Tehnološki divovi poput Mete često ističu i profile za tinejdžere koje su već sami uveli.
00:04:52,000 --> 00:05:06,700 [Speaker 1]
No, kritike se javljaju prvenstveno zbog prebacivanja tereta dokazivanja. Oni moraju dokazati da su njihove platforme sigurne za djecu, a to im se ne sviđa.
00:05:07,140 --> 00:05:07,680 [Speaker 0]
Naravno da je.
00:05:08,280 --> 00:05:26,100 [Speaker 1]
Tvrde da to koči inovacije. Također, iza zatvorenih vrata u Bruxellesu se odvija snažno lobiranje. Zaista pokušavaju uvjeriti političare da ublaže ovu zakonodavnu reformu.
00:05:26,680 --> 00:05:59,600 [Speaker 0]
Mhm. Prije nego što se posvetimo austrijskim propisima i planovima, možemo pogledati i druge zemlje EU-a. To je i razlog zašto radimo ovu epizodu jer mnoge zemlje nisu čekale Bruxelles. Francuska je, primjerice, pokušala zabraniti društvene mreže za djecu mlađu od 15 godina. Španjolska je najavila nešto slično, a Danska je krenula drugim putem, sa vezom protiv tehnoloških divova umjesto stroge zabrane. Možeš li u rečenici, dvije reći kako se ti pristupi razlikuju od onoga što sada predlaže Ursula von der Leyen?
00:06:01,052 --> 00:06:17,972 [Speaker 1]
EU Kids Act se od pojedinačnih poteza država članica razlikuje prvenstveno po svom cjelovitom regulatornom pristupu. To je model u tri razine temeljen na dobi, s ciljem sprječavanja rascjepkanosti nacionalnih zabrana.
00:06:20,072 --> 00:06:42,092 [Speaker 1]
Dok mnoge države raspravljaju o strogim dobnim granicama i zabranama društvenih mreža, prijedlog EU-a ide dalje od provjere datuma rođenja jer tehnološke tvrtke čini odgovornima za arhitekturu sustava. To je ključna razlika između ta dva pristupa.
00:06:42,452 --> 00:06:56,532 [Speaker 0]
Dobro, idemo sada na Austriju. Vlada se u ožujku dogovorila o minimalnoj dobi od četrnaest godina, a nacrt zakona je u pripremi od srpnja. Gdje se taj zakon točno nalazi danas?
00:06:58,892 --> 00:07:02,952 [Speaker 1]
Nacrt zakona je prošao fazu savjetovanja,
00:07:05,191 --> 00:07:08,052 [Speaker 1]
koja je sada završena. Dakle,
00:07:10,552 --> 00:07:31,812 [Speaker 1]
nacrt je predan parlamentu ljetos, a zaprimljeno je više od dvjesto očitovanja od javnih tijela, udruga i organizacija. Vlada planira da zakon stupi na snagu prvog siječnja 2027.
00:07:32,352 --> 00:07:32,832 [Speaker 0]
Mhm, tako je.
00:07:34,212 --> 00:07:45,812 [Speaker 1]
Prilično ambiciozno, rekla bih, i to prije EU zakona, što će sigurno potrajati.
00:07:46,632 --> 00:07:58,732 [Speaker 0]
Mhm, u redu. A, a koja je konkretna ideja? Što bi točno bilo zabranjeno prema austrijskom prijedlogu, a koje su platforme ili aplikacije izričito izuzete?
00:08:00,852 --> 00:08:13,592 [Speaker 1]
Austrijski prijedlog obuhvaća samo društvene mreže: TikTok, Snapchat, Facebook, Instagram, bez dopisivanja poput WhatsAppa.
00:08:14,112 --> 00:08:15,152 [Speaker 0]
Mhm, zanimljivo, u redu.
00:08:15,732 --> 00:08:23,812 [Speaker 1]
To ih ne obuhvaća, što, mislim, mnoge dječje udruge kritiziraju.
00:08:24,752 --> 00:08:29,392 [Speaker 0]
Da, da, svakako, tu je, naravno, i oporba koja je vrlo aktivna, a posebno mislim na FPÖ.
00:08:30,832 --> 00:08:53,532 [Speaker 0]
Stranka je već kritizirala plan kao napad na slobodu izražavanja mladih. Koliko je po tebi ozbiljan taj politički otpor i ima li kritika i s druge strane od ljudi koji misle da zakon ne ide dovoljno daleko? Čuli smo već da neke udruge za zaštitu djece misle da to nije dovoljno, ali ima li još kakvih kritika?
00:08:54,432 --> 00:09:01,952 [Speaker 1]
Da, neki misle da nije dosta. Neki bi zabranili mreže do osamnaest godine.
00:09:04,032 --> 00:09:16,832 [Speaker 1]
A kritizira se i to što aplikacije za dopisivanje nisu uključene. To je ono što mnoge od tih organizacija jednostavno ne razumiju. Što se tiče kritika stranke FPÖ,
00:09:19,192 --> 00:09:32,192 [Speaker 1]
mislim da je većina stanovništva u Austriji, ali i u Europi za regulaciju društvenih mreža za maloljetnike jer to postaje sve potrebnije.
00:09:33,952 --> 00:09:48,432 [Speaker 1]
A mislim da FPÖ zapravo poručuje da bi roditelji trebali paziti što im djeca rade, a ne država. Neki bi rekli da je to točno.
00:09:48,432 --> 00:09:48,932 [Speaker 0]
Da, točno tako.
00:09:49,032 --> 00:09:58,652 [Speaker 1]
Ali mislim da većina želi zakone protiv rane upotrebe mreža kod djece.
00:09:59,312 --> 00:10:27,532 [Speaker 0]
Mhm. I to je ono što puno ljudi uvijek zaboravlja da već sada u uvjetima korištenja, na primjer, aplikacija za dopisivanje poput WhatsAppa, piše da bi roditelji trebali nadzirati kako im djeca to koriste, a kao što znamo, većina to ne radi jer hrpa klinaca koristi WhatsApp, recimo, kad krenu u gimnaziju nakon osnovne škole za razredne grupe i slično, i sigurna sam da-
00:10:29,412 --> 00:10:33,632 [Speaker 0]
I potpuno sam sigurna da baš svi roditelji ne nadziru uvijek što im djeca tamo rade.
00:10:33,672 --> 00:10:42,232 [Speaker 1]
Svejedno, da. Kritika je da te aplikacije mogu biti vrata za uznemiravanje.
00:10:42,772 --> 00:10:44,512 [Speaker 0]
Mhm, da, naravno, razumijem.
00:10:44,512 --> 00:10:55,872 [Speaker 1]
Jer ti su chatovi često početak kontakta s ljudima s kojima djeca ne bi smjela komunicirati, ma tko god to bio.
00:10:55,872 --> 00:11:08,672 [Speaker 0]
Mhm, mhm. Dobro, vratimo se za zadnje pitanje na razliku između austrijskog zakona i zakona EU-a. Ako i austrijski zakon i EU Kids Act na kraju stupe na snagu, kako se to dvoje uklapa?
00:11:10,132 --> 00:11:27,012 [Speaker 1]
Austrijski zakon mora ustuknuti pred pravilima EU-a. To je sigurno. EU Kids Act je uredba pa se pravila primjenjuju izravno u svim državama članicama.
00:11:27,272 --> 00:11:28,072 [Speaker 0]
Mhm, tako je.
00:11:28,072 --> 00:11:35,312 [Speaker 1]
Tako da čim se to provede, austrijski bi zakon jednostavno nestao.
00:11:35,312 --> 00:11:54,652 [Speaker 0]
[smijeh] Ali to znači da je to pomalo kaotično za sve roditelje i djecu koji, recimo, sad imaju dvanaest godina, a u iduće dvije, tri godine će se uvoditi ti različiti zakoni. Znači, nije baš lako pratiti taj proces regulacije, tako bi se moglo reći.
00:11:55,512 --> 00:12:18,972 [Speaker 1]
Nimalo, nimalo. To je istina. Može biti prilično zbunjujuće, ali ono što mogu reći je da će proći neko vrijeme dok europska uredba ne stupi na snagu. To će, mislim, to uvijek traje jako dugo. Bit će i puno lobiranja tehnoloških tvrtki, tako da će proći godine.
00:12:20,252 --> 00:12:30,912 [Speaker 0]
I pošto si ranije rekla da je austrijski plan ambiciozan, ali, uhm, kad te pitam, misliš li da će austrijski zakon biti, ne znam, brži od zakona EU-a? Da.
00:12:30,972 --> 00:12:31,432 [Speaker 1]
Da, naravno.
00:12:31,572 --> 00:12:33,672 [Speaker 0]
Misliš da je to sigurno? U redu.
00:12:33,732 --> 00:12:43,312 [Speaker 1]
Da, hoće. Bit će brži, ako ne početkom iduće, onda možda par mjeseci kasnije. Europi će trebati barem dvije.
00:12:45,112 --> 00:13:08,792 [Speaker 0]
Toliko o Bruxellesu i Austriji. Idemo sad do Poljske, gdje vlada ne prati samo EU Kids Act, nego želi ići i korak dalje. Naš kolega Anton Ambroziak s portala OKO.press prati tamošnju raspravu, od zabrane mobitela u osnovnim školama do prijedloga koji bi svima mlađima od 15 potpuno onemogućili pristup društvenim mrežama. Evo njegova izvještaja.
00:13:10,512 --> 00:14:07,532 [Speaker 2]
Poljska ide stopama većine europskih zemalja. Od rujna su u osnovnim školama mobiteli potpuno zabranjeni, osim ako se koriste za učenje ili sigurnost, ali to je tek početak. Vlada ide korak dalje i radi na zakonu kojim bi se djeci i tinejdžerima mlađima od 15 godina potpuno onemogućio pristup društvenim mrežama. Zašto? Odgovor je u nizu izvještaja o našoj digitalnoj higijeni ili, bolje rečeno, njezinu manjku. Podaci Nacionalnog istraživačkog instituta NASK su frapantni. Djeca između sedam i 14 godina u prosjeku provode više od četiri sata dnevno gledajući u ekrane. Stariji tinejdžeri pet sati radnim danom, a vikendom i više. Štoviše, skoro 60 posto osnovnoškolaca ima profil na barem jednoj platformi, a kako pokazuju brojne studije, djeca tamo nisu sigurna. Svaki treći tinejdžer doživio je mržnju na mreži i cyberbullying. Roditelji se trenutno osjećaju potpuno bespomoćno. Žele promjenu i apsolutno su u pravu jer teret kontroliranja tehnoloških divova ne bi trebao pasti na njihova leđa.
00:14:08,592 --> 00:14:32,492 [Speaker 2]
Ankete pokazuju da devet od deset odraslih traži strogu regulaciju, ali vrag je, kao i uvijek, u detaljima. Javno mnijenje je podijeljeno. Više od trećine Poljaka želi strogu zabranu za mlađe od 15. Otprilike četvrtina misli da je ključ u obveznom pristanku roditelja za sve maloljetnike. Neki bi radije ograničili zabranu samo na mlađu djecu, do 12 godina, dok svaki deseti traži radikalnu zabranu društvenih mreža za apsolutno sve maloljetnike.
00:14:33,572 --> 00:14:52,612 [Speaker 2]
Na sustavima za provjeru dobi ovdje se radi već dvije godine, ali sve se stalno odgađa. Zašto? Zato što je stvaranje mehanizma koji stvarno provjerava dob, a istovremeno jamči privatnost na mreži, ogroman tehnološki izazov. Iako Poljska podržava europski EU Kids Act, vlada želi otići još dalje.
00:14:53,692 --> 00:16:06,792 [Speaker 2]
Dok EU predlaže zabranu samostalnih profila do 13. godine, Poljska tu granicu želi podići na 15. Sve ukazuje na to da će poljski zakon biti brzo donesen, potaknut nadolazećim izborima 2027. i širokim društvenim konsenzusom. Kvaka je u tome što će ti nacionalni zakoni biti puno manje obuhvatni od pravila EU-a. Nacionalni regulator jednostavno nema moć prisiliti divove iz Silicijske doline na takozvanu sigurnost po dizajnu, odnosno na izradu aplikacija koje su same po sebi sigurne. EU želi maloljetnicima automatski isključiti algoritme koji stvaraju ovisnost, blokirajući značajke poput automatske reprodukcije, beskonačnog skrolanja, agresivnih obavijesti i kontakata s nepoznatim osobama. Samo poljski zakon to neće riješiti. Političari su ubacili u petu brzinu početkom listopada. Zašto baš tada? Jer je zemlju potresao stravičan niz napada nožem u školama koje su počinili maloljetnici. Te su tragedije pokrenule veliku nacionalnu raspravu o tome kako internet i društvene mreže radikaliziraju našu djecu. No, odgovor vlade oslanja se na prepopjednostavljene slogane „samo zabrani“, jer su društvene mreže glavni negativac kojeg treba iskorijeniti. Problem je što se razgovor fokusira isključivo na zabranu mladima, umjesto na propis-propisivanje pravila za same platforme.
00:16:08,172 --> 00:16:30,632 [Speaker 2]
Stručnjaci to kažu ovako: „Sve dok se tehnološki divovi sami ne reguliraju, vanjski sustavi provjere su apsolutno nužni. To je kao da izbacivača u klubu koji se pretvara da provjerava osobne, a pušta sve unutra, zamijenite automatskom rampom koja skenira vaše podatke, ali dugoročno to neće puno promijeniti. U najboljem slučaju, samo odgađa patološke probleme s kojima se susrećete na mreži za nekoliko godina.
00:16:31,712 --> 00:17:07,332 [Speaker 2]
Fokusiramo se na blokiranje pristupa proizvodima koji stvaraju ovisnost i samo se naivno nadamo najboljem. Vlada ide parcijalno. Zabrana plaćenog streaminga, zabrana mobitela u učionicama, zabrana društvenih mreža. U međuvremenu, nacionalni i europski regulatori mogli bi udružiti snage i jednostavno prisiliti te tvrtke da poprave svoje proizvode. Kao što je zaklada Panoptikon s pravom istaknula, ako tehnološki divovi odbiju suradnju, trebali bismo im oduzeti pravo na rad u Europskoj uniji. Imamo moć učiniti upravo to prema novom aktu o digitalnim uslugama EU-a. Pristup jedinstvenom europskom tržištu trebao bi biti privilegija, a ne pravo najjačih.
00:17:11,112 --> 00:17:26,632 [Speaker 0]
Sljedeća postaja nam je Njemačka. Odatle nam se javlja Max Hillenberg, urednik u Salonu 5, redakciji za mlade Correctiva, koja se bavi novinarstvom mladih za mlade. Evo što nam je rekao o situaciji u Njemačkoj.
00:17:28,072 --> 00:18:13,412 [Speaker 3]
U Njemačkoj trenutačno nema zabrane društvenih mreža za mlade, ali se o tome vodi prilično velika rasprava. Glavna su pitanja: s koliko bi godina mladima trebalo dopustiti korištenje društvenih mreža i kako bolje zaštititi djecu i tinejdžere od problema koji se mogu pojaviti na tim platformama. Istovremeno, na stolu je i EU Kids Act. On, između ostalog, predlaže da djeca mlađa od 13 godina ne bi trebala imati pristup društvenim mrežama, a da bi tinejdžeri tek od 15. godine mogli samostalno otvoriti račun. Njemačka razmatra kako bi se ta europska pravila mogla provesti i eventualno dopuniti nacionalnim mjerama. Dakle, zabrane još nema, ali politička rasprava je itekako u tijeku.
00:18:14,372 --> 00:18:16,352 [Speaker 0]
A što te iznenađuje u cijeloj toj raspravi?
00:18:17,816 --> 00:18:40,296 [Speaker 3]
Posebno mi je zanimljivo koliko se priča o mladima, dok su njihove perspektive često jedva vidljive u javnoj raspravi. U salonu pet svakodnevno razgovaramo s mladima i vidimo da imaju vrlo nijansirane stavove o društvenim mrežama. Jako su svjesni rizika poput ovisnosti, društvenog pritiska ili štetnog sadržaja.
00:18:41,936 --> 00:19:02,516 [Speaker 3]
No, istovremeno su im društvene mreže i siguran prostor, mjesto za komunikaciju, zabavu i informiranje. Zato mislim da je pravo pitanje: ako odrasli odlučuju o tome kako bi mladi smjeli koristiti društvene mreže, koliko su zapravo sami mladi uključeni u te odluke?
00:19:04,156 --> 00:19:09,556 [Speaker 0]
Maks, reci nam kako to utječe na ljude u Njemačkoj i u kojem smjeru ide politička rasprava?
00:19:10,676 --> 00:20:32,996 [Speaker 3]
Mladima u Njemačkoj društvene mreže su jednostavno normalan dio svakodnevice. To se vidi i po brojkama. Prema studiji JIM iz 2025. koja se bavi upotrebom medija kod mladih, 69 posto mladih od 12 do 19 godina koristi WhatsApp, 63 posto Instagram, a 53 posto TikTok. Kad razgovaramo s mladima u salonu pet, rijetko dobijemo jednostavan odgovor. Neki jasno kažu da žele veću zaštitu ili smatraju da određene dobne granice imaju smisla. Drugi kažu da bi im zabrana oduzela važan dio društvenog života. No, većina je negdje između. Vide probleme, ali bi radije imali bolja pravila, veću kontrolu nad platformama ili promjene algoritama nego potpunu zabranu. Mislim da su te različite perspektive jako važne jer se politička rasprava više ne vrti samo oko dobnih granica. Sada uključuje i stvari poput sigurnijih zadanih postavki, odgovornosti platformi i medijske pismenosti, a tu bi moglo doći do smislenog sudjelovanja mladih. Mlade bi trebalo redovito pitati za mišljenje, uključiti ih u politička savjetovanja i dati im pravo glasa u odlukama koje izravno utječu na njihov život. Jer ako odrasli donose odluke o digitalnom svijetu mladih, njihov se glas ne bi smio čuti tek na samom kraju.
00:20:37,636 --> 00:21:00,376 [Speaker 0]
I za kraj dolazimo do Latvije. Društvene mreže su tamo jednako velik dio svakodnevice, kao i drugdje u Europi, a već su ostavile traga na barem jednim izborima. Naš kolega Andrejs Timofejevs, novinar TVNET grupe, pobliže je istražio kakva je trenutačno situacija u njegovoj zemlji po pitanju djece, tinejdžera i društvenih mreža. Evo njegove reportaže.
00:21:01,816 --> 00:21:29,436 [Speaker 4]
Uhm, društvene mreže u Latviji jednako su popularne kao i drugdje, a njihova uloga već odavno uvelike nadilazi običnu razmjenu informacija. Primjerice, 2022. godine politolozi su uspjeh populističke stranke za stabilnost na parlamentarnim izborima pripisali takozvanom TikTok efektu jer su članovi stranke aktivno koristili tu platformu tijekom kampanje. Ipak, društvene mreže nisu spasile stranku od poraza na ovogodišnjim izborima.
00:21:30,976 --> 00:22:01,256 [Speaker 4]
Uh, u Latviji su se pojavile i građanske inicijative vezane uz društvene mreže, iako moji sugrađani nisu pokazali prevelik entuzijazam za njih. Tijekom 2024. godine pokrenuta je online peticija za zabranu TikToka u Latviji. Prema riječima autora, platforma je postala leglo kremaljske propagande, a izražena je i zabrinutost oko zaštite osobnih podataka. U dvije godine peticija je prikupila manje od pet tisuća potpisa i nikada nije dospjela na dnevni red političara.
00:22:02,616 --> 00:22:29,676 [Speaker 4]
Unatoč tome, poduzeti su neki koraci prema ograničavanju društvenih mreža. Ovog proljeća Saeima, latvijski parlament, proširio je zabranu korištenja mobitela u školama. Ranije je učenicima od prvog do šestog razreda bilo zabranjeno koristiti mobitele, no zabrana se sada proteže do devetog razreda, kada većina učenika ima oko 15 ili 16 godina. Iznimka je jedino kada nastavnik dopusti korištenje mobitela u obrazovne svrhe.
00:22:30,716 --> 00:22:38,316 [Speaker 4]
Međutim, pravila vrijede samo unutar škola i ne sprječavaju djecu da kod kuće koriste TikTok, Instagram ili druge društvene mreže.
00:22:40,176 --> 00:22:54,556 [Speaker 4]
U parlamentu se ovog proljeća raspravljalo i o radikalnijim prijedlozima za ograničavanje društvenih mreža. Sve tri stranke tadašnje vladajuće koalicije podržale su inicijativu, iako nije postignut dogovor o specifičnoj dobnoj granici, niti o mehanizmu za provjeru dobi.
00:22:55,696 --> 00:23:32,956 [Speaker 4]
Jedan je prijedlog pozivao na posebnu pozornost zaštiti djece mlađe od 12 godina, a raspravljalo se i o odgovornosti države i roditelja. Ministar zdravstva je u međuvremenu predložio ograničavanje pristupa internetu za djecu mlađu od 15 godina. Uhm, tvrdio je da su takve mjere nužne za zaštitu mentalnog zdravlja tinejdžera, ističući rizike od tjeskobe i poremećaja spavanja, kao i širu zabrinutost za sigurnost djece. Političari su također priznali da samo nacionalno zakonodavstvo možda neće biti dovoljno te su izrazili namjeru da se zalažu za zajednička europska rješenja.
00:23:34,836 --> 00:24:14,300 [Speaker 4]
Nažalost, sada Estonija je u međuvremenu je naglasila važnost digitalne pismenosti i suzdržala se od uvođenja strogih zabrana, tvrdeći da bi one mogle ograničiti pristup mladih informacijama i prilikama za samoizražavanje. Uh, neki stručnjaci dijele stav Estonije. Prošlog ljeta latvijski javni servis LSM objavio je članak s komentarima istraživača s Latvijske akademije kulture koji su sudjelovali u međunarodnom istraživanju EU Kids Online. To je bilo istraživanje koje je analiziralo odgovore 29.000 djece iz 19 europskih zemalja.
00:24:14,300 --> 00:24:37,440 [Speaker 4]
Istraživači su upozorili da bi opća zabrana mogla ograničiti mogućnosti za komunikaciju, sudjelovanje u digitalnoj kulturi i razvoj digitalnih vještina. Umjesto uvođenja opsežnih ograničenja, preporučuju veći naglasak na digitalno obrazovanje, borbu protiv cyberbullyinga i pozivanje samih platformi na odgovornost.
00:24:39,320 --> 00:24:59,960 [Speaker 4]
Za sad se, međutim, čini da je to pitanje palo nisko na političkom dnevnom redu u Latviji. Zastupnici našeg parlamenta pripremaju se predati vlast novoj izabranoj Saeimi, koju čekaju hitni sigurnosni i gospodarski izazovi, tako da ostaje nejasno hoće li se to pitanje vratiti na dnevni red nove vladajuće koalicije i vlade.
00:24:59,960 --> 00:25:03,380 [Speaker 5]
[glazba]
00:25:03,380 --> 00:26:21,340 [Speaker 0]
Da, bila je to sedamnaesta epizoda Lensa EU, našeg podcasta posvećenog Europi. Četiri zemlje, četiri različita pristupa istom pitanju. Austrija ide dalje s vlastitom nacionalnom dobnom granicom uz EU Kids Act. Poljska gura još dalje i brže, potaknuta valom javne uzbune i nedavno tragedijom. Njemačka još uvijek traži pravi odgovor, a mladi traže da ih se čuje u raspravi koja se uglavnom vodi o njima, a ne s njima. I Latvija, gdje je politički zamah za stroža pravila tiho izblijedio nakon izbora, dok Bruxelles sve to pokušava spojiti u jedinstveni pravilnik na razini EU-a. Hvala mojoj kolegici Ani Gabriel ovdje u Beču što nas je provela kroz EU Kids Act i austrijski zakon te našim kolegama iz OKO Pressa u Poljskoj, Correctiva u Njemačkoj i TVNET-a u Latviji na njihovim izvještajima. Više o ovoj temi možete pročitati u našem newsletteru o kojem se ovaj tjedan u Die Presseu u Beču brinula Tina Stani i hvala joj na tome. Ako vam se svidjelo ovo što ste čuli, slobodno recite drugima, a ako vas zanimaju ove teme, ne zaboravite redovito provjeravat kanal Lens EU na kojem god jeziku preferirate podcaste i newslettere: njemačkom, latvijskom, hrvatskom ili poljskom.
00:26:22,400 --> 00:26:40,960 [Speaker 0]
Sve podcaste možete pronaći na web stranici Audio Market Placea, a verzije na njemačkom i na YouTubeu. Sve linkove sam stavila u bilješke ove epizode. Moje ime je Ana Weiner. Hvala što ste bili s nama danas. Uhm, više podcasta Die Presse-a možete pronaći u Presse Playeru u našoj aplikaciji. Čuvajte se i vidimo se sljedeći put.
00:26:40,960 --> 00:26:49,580 [Speaker 5]
Latvia: References
Germany: JIM Study:
Austria: