U prvoj epizodi Lens EU podcasta bavimo se temom koja muči sve više ljudi u EU - kako kupiti stan ili kuću. Problem je posebno izražen u velikim urbanim sredinama poput Varšave ili Zagreba. Razgovaramo o uzrocima krize, planovima Europske komisije za rješavanje problema te o tome zašto stambeno pitanje sve više postaje i pitanje demokracije - jer, kako upozoravaju stručnjaci, nepriuštivost stanovanja krajnjoj desnici diljem Europe daje gorivo za rast.
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
AI transkript podcasta:
00:00:00,700 --> 00:00:43,840
Moje ime je Agata Kolodziej. Novinarka sam poljske redakcije Oko.press, a ovo je Lens EU podcast. Lens, lokalizirana europska novinska služba konzorcija od devet organizacija aktivnih u medijima koje se izravno obraćaju publici u šest zemalja. Razgovaramo o našoj zajedničkoj europskoj sadašnjosti i budućnosti, o tome što nas veseli, što nas brine, kako se zemlje Europske unije namjeravaju nositi s današnjim problemima i kako planiraju našu zajedničku budućnost. Pozivam vas na prvu epizodu Lens EU podcasta pod naslovom Iz bliza o onome što pokreće Europsku zajednicu.
00:00:49,240 --> 00:01:18,940
Iščekujemo prvi u povijesti samit šefova država ili vlada Europske unije o stanovanju koji će se održati dvije tisuće dvadeset i šeste. Zašto? Milijuni Europljana muče se kako bi pronašli dom koji si mogu priuštiti? Prema podacima Europske komisije, osamdeset i dva milijuna Europljana, odnosno svaki peti, troši više od četrdeset posto svojih mjesečnih prihoda na stanovanje, što je znatno više od preporučenih trideset posto.
00:01:20,180 --> 00:01:50,020
Stambena kriza koči mobilnost radne snage, pristup obrazovanju i osnivanje obitelji. Također, narušava konkurentnost gospodarstva Europske unije i našu socijalnu koheziju. To su općenite parole. Kako to izgleda u praksi? Corrective Europe pripremio je fascinantnu analizu. Riječ je o međunarodnoj mreži neovisnih redakcija i lokalnih novinara iz više od trideset i pet zemalja.
00:01:51,040 --> 00:01:56,090
Dajmo riječ Lilith Grull, međunarodnoj novinarki Corrective Europe iz Njemačke.
00:01:57,490 --> 00:03:14,620
Početkom ove godine mi u Corrective Europe istražili smo pretpostavku koja isprva zvuči gotovo nevjerojatno. Je li moguće da si medicinske sestre u Europi ne mogu priuštiti život u mjestima u kojima rade? Ono što smo otkrili bilo je duboko zabrinjavajuće. Doista, za mnoga se mjesta ta pretpostavka pokazala točnom, a kad pogledamo Poljsku, medicinske sestre posebno teško prolaze u velikim gradovima poput Varšave. Tamo bi mjesečna rata stambenog kredita iznosila više od sedamdeset posto njihove prosječne neto plaće. Kako bismo došli do tog zaključka, usporedili smo cijene najma i nekretnina s plaćama medicinskih sestara u različitim zemljama i regijama diljem Europe. Za ovo istraživanje napravili smo dvije analize podataka. Bilo je to golemo. Prvi korak bio je duboko kopanje po podacima koje su prikupili istraživači iz projekta Espance House for All. Oni su na tjednoj bazi prikupljali online oglase za najam i prodaju diljem Europe od ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte do ožujka dvije tisuće dvadeset i pete. Zahvaljujući tome uspjeli smo doznati kakva je situacija u gotovo sto tisuća općina i gradova diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj.
00:03:16,580 --> 00:03:49,190
Važno je napomenuti da podaci o najmu uključuju samo privatne stanove oglašene na internetu, pa ne obuhvaćaju stvari poput socijalnog stanovanja ili neprofitnog najma, ali mogu biti uključeni i neki namješteni stanovi. Stoga podaci ne predstavljaju cijelo stambeno tržište, ali pokazuju s čime će se ljudi vjerojatno suočiti kada traže novi dom na internetu bez osobnih kontakata ili liste čekanja. Isto vrijedi i za podatke o prodaji koji uključuju samo nekretnine oglašene na internetu.
00:03:50,269 --> 00:08:15,496
Gledali smo i najamnine i cijene nekretnina jer diljem Europe većina ljudi zapravo posjeduje domove u kojima živi. U drugom koraku spojili smo analizu opće priuštivosti stanovanja diljem Europe s prihodima medicinskih sestara. Kako bismo to učinili, prikupili smo podatke o plaćama medicinskih sestara, tražeći od svakog nacionalnog statističkog ureda nacionalne i kosa crta ili regionalne prosjeke. Na kraju smo uspjeli odgovoriti na pitanje mogu si medicinske sestre u Europi još uvijek priuštiti život tamo gdje rade? U više od petnaest posto gradova i mjesta diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, medicinske sestre jednostavno ne zarađuju dovoljno da bi si priuštile mali stan od četrdeset i pet četvornih metara, bilo da se radi o najmu ili kupnji. Ili drugim riječima, između ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte i ožujka dvije tisuće dvadeset i pete, otkrili smo da je jedna od sedam općina diljem Europe bila nepriuštiva za medicinske sestre, a u više od trećine europskih općina čak je i kupnja malog stana bila nedostižna. Netko bi se mogao zapitati zašto smo za to odabrali baš kategoriju medicinskih sestara. One su primjer profesionalne skupine s prosječnom plaćom u Europi. Osim toga, one su kvalificirani stručnjaci koji rade posao o kojem ovisi svako društvo, na što nas je podsjetila i pandemija bolesti COVID-19. No, budimo iskreni, ako si čak ni medicinske sestre više ne mogu priuštiti stanovanje u regiji u kojoj rade, onda se događa nešto puno veće. Stručnjaci s kojima smo razgovarali upozoravaju da nepriuštivost stanovanja stvara nedostatak perspektive za sadašnje i buduće generacije. Francisca Silke iz projekta House for All navodi primjer da bi ljudi mogli odgoditi važne životne odluke, poput osnivanja obitelji, useljenja s partnerom ili prihvaćanja posla u drugom gradu. Francisca Silke i drugi stručnjaci primjećuju da troškovi stanovanja postaju i ekonomski problem. Upozoravaju da si mladi stručnjaci više ne mogu priuštiti život u velikim gradovima, zbog čega tvrtke teže pronalaze radnike. Mi, Corrective, njemački smo medij, pa smo prirodno detaljnije proučili situaciju ovdje.U sedam od deset najvećih njemačkih gradova najamnine su se smatrale nepriuštivima za medicinske sestre. Problem is especially severe in Southern Germany and around major urban centers where hospitals are already struggling to recruit staff. Stoga je jedan grad na koji smo se usredotočili bio Freiburg. Razgovarali smo s Andreasom Bernhardom. On je direktor sestrinstva u Artemed klinikenu. Kaže da bolnice u Freiburgu hitno trebaju medicinske sestre i njegovatelje, ali mnogi kandidati ne mogu pronaći pristupačan smještaj u blizini. Upravo je imao sljedeći slučaj. Prvog dana na klinici Andreasa Bernharda novozaposleni medicinski tehničar stigao je s koferom, ne zato što je nakon posla išao na godišnji odmor, nego zato što nije imao gdje odsjesti. Unatoč tome što je imao posao s punim radnim vremenom, dakle vrijedan ugovor, tehničar nije mogao pronaći stan koji bi si mogao priuštiti u blizini svog novog radnog mjesta. Bolnica je na kraju privremeno smjestila tehničara u hotel dok se nije oslobodio drugi stan. Isprva je ova priča zvučala iznimno, ali tijekom našeg izvještavanja otkrili smo da to nipošto nije bio jedini slučaj. Neke bolnice u Njemačkoj sada same unajmljuju stanove kako bi privukle zaposlenike, poput Artemed klinike u kojoj je zaposlen Andreas Bernhard. Čak su odlučili angažirati vlastitog agenta za nekretnine kako bi riješili taj problem. No, i druge zdravstvene ustanove u Freiburgu se muče. Počele su surađivati kako bi pomogle radnicima da pronađu smještaj. To pokazuje da stambena kriza više nije samo stambeno pitanje. Ona postaje zdravstveno, ekonomsko i socijalno pitanje. To pokazuje da stambena kriza više nije samo stambeno pitanje. Ona postaje zdravstveno, ekonomsko i socijalno pitanje. Kada si radnici ne mogu priuštiti život u blizini svog radnog mjesta, bolnice gube osoblje, javne usluge slabe, a zajednice postaje teže održati. Pa zašto je stanovanje postalo tako skupo diljem Europe?
00:08:16,596 --> 00:08:22,486
Jedan veliki razlog je taj što je zemljište ograničeno dok potražnja stalno raste, posebno u gradovima.
00:08:23,536 --> 00:09:12,516
Sve više investitora kupuje nekretnine, ne gradi se dovoljno novih domova, a kratkoročni turistički najam dodatno gura cijene prema gore. Niske kamatne stope posljednjih godina i porast samačkih kućanstava također su odigrali ulogu. Situacija je toliko hitna da se o njoj raspravlja u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji. Povjerenik EU-a za stanovanje Dan Jørgensen čak je upozorio da ako ljudi diljem Europe više ne budu imali stabilno stanovanje, u opasnosti bi mogla biti i sama demokracija. Kao odgovor na to, Europska komisija sada je predstavila svoj prvi plan za pristupačno stanovanje s ciljem povećanja ulaganja i olakšavanja gradnje novih domova. Hoće li se plan za pristupačno stanovanje isplatiti, vidjet ćemo u godinama koje dolaze.
00:09:12,516 --> 00:09:51,136
Lilit je spomenula plan za pristupačno stanovanje koji je izradila Europska komisija. Komisija ističe nekoliko problema. Prvo, od 2013. cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za više od šezdeset posto, dok su prosječne najamnine porasle za oko dvadeset posto, pri čemu najamnine u urbanim područjima rastu još brže. U zemljama poput Portugala, Litve, Češke, Estonije, Mađarske, Bugarske i Poljske cijene nekretnina porasle su za dvjesto posto u proteklom desetljeću. Drugo,
00:09:52,476 --> 00:12:17,728
samo šest ili sedam posto stambenog fonda Europske unije otpada na socijalne stanove. Treće, dvadeset posto domova i dalje je prazno. Četvrto, kratkoročni najam skočio je za devedeset i tri posto između 2018. i 2024. Komisija procjenjuje da će Europa morati izgraditi više od dva milijuna domova svake godine kako bi zadovoljila trenutačnu potražnju, što je šeststotina pedeset tisuća domova godišnje više u odnosu na jedan zarez šest milijuna koliko se gradi danas. Osiguravanje tih dodatnih domova zahtijevalo bi ulaganje od otprilike sto pedeset i tri milijarde eura godišnje. Predložena rješenja: potpora područjima pogođenima nedostatkom stambenog prostora u sklopu Zakona o pristupačnom stanovanju, koji bi trebao biti usvojen 2026. Komisija će podržati nacionalna, regionalna i lokalna tijela u rješavanju tih problema, posebno onih povezanih s kratkoročnim najmom. Također će se pozabaviti problemom spekulativnih praksi i pomoći zemljama EU-a u provedbi strukturnih reformi. Pružanje potpore onima koji su najviše pogođeni krizom. Komisija namjerava podržati mlade, studente i stažiste, na primjer, pilotiranjem jamstvene sheme kako bi se smanjila ili uklonila potreba za pologom, te ključne radnike koji ne mogu živjeti u zajednicama u kojima rade. Brže izdavanje dozvola i proces obnove. Plan ima za cilj smanjiti troškove smanjenjem administrativnih opterećenja povezanih sa stambenim pravilima EU-a. Potpora ulaganjima i jednostavnija pravila o državnim potporama. Plan će potaknuti ulaganja u socijalno i pristupačno stanovanje, uključujući i putem nove paneuropske platforme za ulaganja u stanovanje. Također će pojednostaviti pravila o državnim potporama olakšavajući zemljama Europske unije podupiranje pristupačnog stanovanja. Vezano za podatke Europske komisije o rastu cijena stanova, dodat ću neke podatke iz poljske perspektive. Možda bude malo kontroverzno ili barem iznenađujuće. Provjerila sam jesu li stanovi u Poljskoj doista postali tako skupi i nedostupni posljednjih godina. Jer što uopće znači skupo?Cijena je visoka ako su plaće radnika preniske.
00:12:19,068 --> 00:12:35,258
Između 2006. i kraja 2024. prosječna cijena po kvadratu u sedam najvećih poljskih gradova porasle su za sto četrdeset i pet posto, a plaće su u tom razdoblju porasle za dvjesto šest posto.
00:12:36,618 --> 00:13:41,568
Ono što je važno, ne analiziram prosječnu plaću u korporativnom sektoru jer ona obuhvaća samo zaposlenike u tvrtkama s najmanje deset zaposlenih, već prosječnu plaću u nacionalnom gospodarstvu, jer ona odražava i zarade zaposlenika u manjim tvrtkama te u cijelom javnom sektoru. Isto sam napravila i za Varšavu jer je to glavni grad koji također privlači investitore u nekretnine i spekulante više od drugih gradova. Ispostavilo se da su prosječne transakcijske cijene stanova u Varšavi porasle za sto dvadeset posto između 2006. i 2024., dok je prosječna plaća u nacionalnom gospodarstvu porasla za dvjesto šest posto. I opet se čini da se od 2006. naša mogućnost da si priuštimo stan značajno poboljšala, a ne pogoršala. Analizirala sam i grad Kielce. Ne tako velik grad s manje od dvjesto tisuća stanovnika i k tome grad koji bilježi značajan pad broja stanovnika.
00:13:42,848 --> 00:13:51,548
Iznenadilo me da je porast cijena stanova u Kielceu od 2006. bio znatno veći nego u velikim gradovima,
00:13:52,928 --> 00:14:58,108
ali još uvijek nije dostigao rast plaća i k tome grad koji bilježi značajan pad broja stanovnika. Iznenadilo me da je porast cijena stanova u Kielceu od 2006. bio znatno veći nego u velikim gradovima, ali još uvijek nije dostigao rast plaća. Prosječna cijena kvadrata stana tamo je porasla za dvjesto jedan posto od 2006. do 2024., a plaće za dvjesto šest posto. Zašto vam sve ovo govorim? Financial Times je nedavno pisao kako postoji mogućnost da europske vlasti počinju, uh, počinju uvažavati ljudi na trendove poput stambenih, stambenih poteškoća. Dakle, možda Europa nema problem s cijenama nekretnina. Možda je glavni problem jaz u najmu. Ne mora svatko kupiti kuću ili stan tijekom života, ali mnogi si ne mogu priuštiti ni komercijalni najam. Stoga je nedostatak socijalnih stanova ključni problem. Koliko velik?
00:14:59,258 --> 00:15:19,118
Procjene pokazuju da je trideset i pet posto kućanstava u Poljskoj u tom jazu, što znači da si ne mogu priuštiti kupnju niti najam stana ili kuće. Ali to su samo procjene, i to samo za Poljsku. Čujmo kako druge europske zemlje definiraju stambene probleme.
00:15:19,118 --> 00:17:29,988
Pozdrav. Moje ime je Arturs Guc i novinar sam u TVNET grupi u Latviji. Da, diljem Europe pristupačnost stanovanja postala je jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova, ali priroda te krize razlikuje se od zemlje do zemlje. Kao što sam primijetio u Poljskoj, velik dio rasprave fokusira se na rast cijena stanova i na to je li rast plaća pratio taj korak. U Latviji je izazov više strukturne prirode. Prema latvijskim smjernicama o pristupačnosti stanovanja za razdoblje od 2023. do 2027., problem nisu samo cijene, već i opće stanje, kvaliteta i dostupnost stanova. Kao što možda znate, velik dio stambenog fonda u Latviji izgrađen je tijekom sovjetske ere i sada ubrzano stari. Mnoge stambene zgrade su energetski neučinkovite i u lošem tehničkom stanju, dok su prihodi kućanstava i dalje ispod prosjeka Europske unije. Zbog toga se mnogi muče kako bi si priuštili moderan stan ili uložili u obnovu. Jedan od najjasnijih pokazatelja je prenapučenost. Latvija ima jednu od najviših stopa prenapučenosti u Europskoj uniji s gotovo trideset posto ljudi koji žive u prenapučenim domovima. Također se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom pristupačnih stanova za najam, posebno izvan Rige. U mnogim regionalnim gradovima dostupno je vrlo malo modernih stanova za najam. To utječe na mobilnost radne snage i, naravno, na regionalni razvoj jer se ljudi ne mogu lako preseliti zbog poslovnih prilika. Još jedno važno pitanje je ono što ovaj naši kreatori politika opisuju kao sredinu koja nedostaje. Kućanstva koja zarađuju previše da bi imala pravo na socijalnu pomoć, ali premalo da bi si priuštila kvalitetan stan po tržišnim uvjetima. To posebno pogađa mlade obitelji. Kupnja prvog doma često je teška jer banke primjenjuju stroge uvjete kreditiranja, posebno u regijama gdje su financijske institucije opreznije pri izdavanju stambenih kredita. Istovremeno, mnogi stariji stanovnici muče se s troškovima grijanja u loše izoliranim zgradama.
00:17:31,448 --> 00:17:40,788
Socijalni i općinski stanovi čine manje od dva posto ukupnog stambenog fonda Latvije, a liste čekanja za općinske stanove i dalje su duge.
00:17:41,888 --> 00:18:54,324
Planovi naše vlade usmjereni su na povećanje stambenog fonda za otprilike deset tisuća domova godišnje kako bi se obnovila zastarjela stambena ponuda u zemlji. No, nažalost, trenutačne razine ostaju daleko ispod tog cilja. Zbog toga se latvijske smjernice o pristupačnosti stanovanja fokusiraju na tri glavna prioriteta. Prvo, obnova i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih stanova, posebno onih stambenih blokova iz sovjetske ere o kojima sam govorio. Zatim, drugo, povećanje ponude pristupačnih stanova za najam, posebno u regijama. I na kraju, smanjenje administrativnih prepreka i privlačenje više dugoročnih ulaganja u gradnju stanova.Na kraju bih želio reći da se na europskoj razini stanovanje sve više promatra ne samo kao socijalno pitanje, već i kao ekonomski i demografski izazov, a Latvija je uistinu dobar primjer te šire europske stvarnosti gdje se u krizi više ne radi samo o rastu cijena, već i o starenju stambenog fonda, regionalnoj nejednakosti i dugoročnoj sposobnosti ljudi da izgrade stabilan život u vlastitoj zemlji.
00:18:54,324 --> 00:22:17,153
Bok svima! Ja sam Irena Furlan Gašparović. Novinarka sam na hrvatskom portalu Telegram. Drago mi je što danas razgovaramo o stanovanju jer je to zapravo postalo jedno od ključnih političkih pitanja u Hrvatskoj. Neki bi rekli: napokon. U ovoj ne baš sjajnoj situaciji smo već duže vrijeme, no čini se da se Vlada nadala da će tržište to riješiti. No, pogodite što? Nije. Pa sad žure pronaći rješenja. Ali prvo samo da vam ukratko prikažem stanje. Ako pogledate statistiku, mogli biste pomisliti: u redu, ovo nije tako loše. Na primjer, samo mali postotak stanovništva kaže da je preopterećen troškovima stanovanja. Čak se čini da stojimo bolje od mnogih drugih u EU. Za to postoji nekoliko razloga. Na primjer, režije su nam i dalje niže. Mnogi su vlasnici svojih stanova ili kuća, a postoji i ogromna, ogromna razlika između različitih dijelova zemlje. No, u isto vrijeme mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s trideset i jedan zarez tri godine. Da, dobro ste me čuli i to je najviši prosjek u cijelom EU. Što mislite zašto je to tako? Također, u posljednjih nekoliko godina smo među državama članicama EU-a s najvećim rastom cijena nekretnina. Kao što sam spomenula, pristupačnost doma uvelike ovisi o tome gdje živite. U nekim manjim mjestima u Slavoniji, koja je istočni dio Hrvatske, možete kupiti kuću po cijeni koju biste u Zagrebu platili za manje od deset četvornih metara. Prema istraživanju Ekonomskog instituta za iznos prosječnog godišnjeg dohotka u dvijetisuće dvadeset i četvrtoj godini moglo se kupiti gotovo cijeli stan u Iloku, gradu u Slavoniji, ali tek nekoliko četvornih metara u nekim općinama na jadranskoj obali. Dakle, što se događa? Moji kolege obično ističu nekoliko ključnih čimbenika. Prvo je, naravno, turizam, kao i u bilo kojoj drugoj mediteranskoj zemlji poput Španjolske ili Italije, a tu je i inflacija koja je u Hrvatskoj bila i još uvijek je vrlo visoka. Ljudi koji si to mogu priuštiti kupuju stanove u mjestima poput Zagreba ili na obali kako bi zaštitili svoju štednju od inflacije kao investiciju ili za ostvarivanje prihoda od turizma. Znate što to znači za cijene, zar ne? Dakle, nemamo problem s nedostatkom stanova. Procjenjuje se da je gotovo šeststo tisuća stanova zapravo prazno. Imamo problem s nedostatkom pristupačnih domova, posebno u velikim gradovima i obalnim mjestima. A to je još problematičnije kad znate da je tržište najma divlji, divlji zapad. Ljudi koji unajmljuju nemaju nikakva jamstva u pogledu cijena najma, pa čak ni toga koliko dugo mogu ostati u nekretnini. Dakle, što radi naša Vlada? Kao što sam rekla, ovo je napokon postalo goruće političko pitanje, pa pokušavaju pronaći rješenja. Na primjer, porez na nekretnine, povrat PDV-a na novogradnju, državni najam praznih stanova. No, za sada sve to ima vrlo ograničen učinak. Što se tiče rješenja na razini EU-a, očito je da ne može postojati jedno rješenje za sve. Međutim, lokalne vlasti u Hrvatskoj nadaju se da će biti barem nekih sredstava iz EU-a za sufinanciranje izgradnje pristupačnih stanova. Pitanje je, naravno, hoće li to biti dovoljno i hoće li stići dovoljno brzo. Vrijeme je za zaključke.
00:22:18,164 --> 00:23:14,284
Ursula von der Leyen, šefica Europske komisije, objasnila je na prošlogodišnjoj konferenciji za medije u Strasbourgu da je rješavanje problema pristupačnosti stanovanja na europskoj razini pitanje zaštite građana i naših vrijednosti. „Kako Europa može biti konkurentna ako se ljudi koji rade s punim radnim vremenom ne mogu uzdržavati?“ rekla je. Hoće li Europska unija zaštititi svoje građane ili će ostati zaglavljena s ovim problemom godinama dok se on ne riješi starenjem i izumiranjem zapadnih društava zbog demografije? To ćemo vjerojatno saznati u nadolazećim mjesecima. No za kraj vrijedi naglasiti da je cilj Europske komisije dublji, a iznenadni interes za stanovanje možda ima skriveni motiv. To je način da se suzbije radikalizacija društava i razoruža krajnja desnica.
00:23:15,504 --> 00:23:23,944
Da, antisistemske stranke na desnom krilu političkog spektra koriste nedostatak pristupačnog stanovanja kao oružje.
00:23:24,964 --> 00:23:36,644
Njihova rješenja za stambenu krizu najčešće su umotana u antiimigracijsku retoriku. Ukratko, stanovi za kulturno autohtono stanovništvo, a ne za strance.
00:23:37,864 --> 00:23:58,904
Zbog toga je Geert Wilders došao na vlast u Nizozemskoj dvijetisuće dvadeset treće godine. U Portugalu je stranka Chega, koja zagovara fašističke vrijednosti, postala prva oporbena snaga, uglavnom potaknuta kritikama nesposobnosti države da riješi problem rasta cijena nekretnina.
00:24:00,584 --> 00:24:28,424
Sveučilište u Oxfordu provelo je istraživanje koje pokazuje da je rast cijena najma doveo do povećanja potpore za AfD u gradovima i metropolitanskim područjima u Njemačkoj. Ujedinjeni narodi već su upozorili da je stambena kriza ključni društveni problem dvadeset prvog stoljeća, koji ne pogađa samo radnike s niskim primanjima, migrante i samohrane majke, već i srednju klasu.
00:24:29,504 --> 00:24:41,824
Catherine Fieschi sa Sveučilišta u Firenci smatra da se pad pristupačnosti stanovanja savršeno uklapa u agendu krajnje desnice. Za britanski list The Guardian izjavila je:
00:24:43,104 --> 00:25:02,604
„Lako je stvoriti narativ o eliti protiv naroda. Lako je tvrditi da se prema migrantima postupa bolje nego prema domaćim građanima.“ Stoga rješavanje stambenog problema u Europi znači i slabljenje glasova radikalne desnice.
00:25:04,664 --> 00:25:17,204
[muzika]
Izvori: