U novoj epizodi EU Lens podcasta pokušavamo odgovoriti na pitanje zašto je život sve skuplji. Inflacija muči Europljane već godinama, a rijetko gdje se osjeća jače nego u Hrvatskoj, koja je godinama pri vrhu ljestvice inflacije u eurozoni. Prolazimo kroz tri velika šoka koja su Europu dovela do tuda - pandemiju, rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku. Govorimo o posljednjem potezu Europske centralne banke, koja je podigla kamatne stope, ali i o nečemu bliže domu - zašto cijene pizze, kave i piva jednostavno ne prestaju rasti. Hrvatska oporba tu pojavu naziva "Plenkovićevom inflacijom", pa istražujemo kako su poskupljenja postala jedna od najvećih političkih bitaka u zemlji. Cjelovita slika, od početka do kraja - od makroekonomije i politike do onoga što inflacija zapravo znači za svakodnevni život.
Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.
Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine.
Što je Lens EU podcast?
Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije.
AI transkript:
00:00:00,340 --> 00:00:08,760 [Speaker 0]
Pozdrav svima. Slušate podcast EU Lens. Moje ime je Filip Raonić, voditelj sam podcasta na Telegramu, hrvatskom informativnom portalu.
00:00:11,750 --> 00:00:20,940 [Speaker 0]
U današnjoj epizodi podcasta EU Lens istražujemo inflaciju, problem koji trenutno pogađa svakog Europljanina, a posebno nas ovdje u Hrvatskoj.
00:00:22,320 --> 00:00:35,800 [Speaker 0]
Kako se zapravo nosimo s činjenicom da život postaje sve skuplji? Dotaknut ćemo se i monetarne politike, odluka koje dolaze iz Europske središnje banke i naše, naše vlastite Hrvatske narodne banke.
00:00:37,120 --> 00:00:46,960 [Speaker 0]
Čut ćemo što obični građani misle o rastu cijena, pogledati kako se hrvatska Vlada bori protiv inflacije i razgovarati o tome kako je ova tema postala političko pitanje broj jedan.
00:00:48,420 --> 00:01:25,420 [Speaker 0]
Dakle, danas razgovaramo o, ovaj, inflaciji, temi koja zapravo nije izašla iz vijesti posljednjih nekoliko godina, a ipak svaki put kad izađu brojke, nove brojke, priča se malo promijeni. Počnimo, ovaj, sa svježim podacima. Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni iznosila je dva zarez osam posto u lipnju 2026., što je pad s tri zarez dva posto u svibnju kada je inflacija bila na najvišoj razini od rujna 2023.
00:01:27,140 --> 00:01:58,660 [Speaker 0]
Ako to raščlanimo po komponentama, energija je i dalje bila najveći pokretač inflacije u eurozoni u lipnju s godišnjom stopom od osam zarez sedam posto iako je to znatno manje od deset zarez osam posto u svibnju. Usluge su porasle za tri zarez dva posto. Hrana, alkohol i duhan porasli su za jedan zarez šest posto, a Hrvatska, mi smo, nažalost, još uvijek blizu vrha europske ljestvice.
00:02:00,740 --> 00:02:12,680 [Speaker 0]
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj u lipnju iznosila je, ovaj, četiri zarez pet posto na godišnjoj razini, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena.
00:02:13,840 --> 00:02:29,520 [Speaker 0]
Mjereno harmoniziranim indeksom, onim koji je usporediv na razini Europske unije, ta je brojka iznosila četiri zarez dva posto. Obje su brojke niže nego u svibnju. Nacionalni indeks iznosio je pet zarez dva posto, a harmonizirani indeks četiri zarez devet posto.
00:02:30,549 --> 00:02:50,040 [Speaker 0]
No, to nas i dalje svrstava, ovaj, među zemlje s najvećom inflacijom u cijeloj Europskoj, ovaj, uniji. Prema Eurostatu, samo su dvije zemlje u eurozoni imale veću inflaciju, Litva s pet zarez pet posto i Bugarska s pet zarez tri posto.
00:02:52,190 --> 00:02:58,360 [Speaker 0]
Prije nego što prijeđemo na razloge, vrijedi na trenutak zastati i objasniti što je zapravo inflacija.
00:02:59,420 --> 00:03:34,220 [Speaker 0]
Jednostavno rečeno, to je stopa po kojoj opća razina cijena roba i usluga raste tijekom vremena, što znači da ista košarica namirnica, isti spremnik goriva ili ista stanarina danas koštaju više nego prije godinu dana, a za isti iznos novca možete kupiti manje nego prije. Središnje banke poput Europske središnje banke nastoje održati inflaciju niskom i stabilnom obično oko dva posto godišnje jer se to smatra idealnim za zdrav i održiv gospodarski rast bez da cijene izmaknu kontroli.
00:03:37,160 --> 00:03:45,620 [Speaker 0]
Danas mi se pridružuje Jasmin Klarić, moj kolega i Telegramov glavni politički analitičar i razgovarat ćemo o političkoj strani ovoga.
00:03:47,220 --> 00:04:19,540 [Speaker 0]
Hrvatska je bila posljednja, uhm, članica Europske unije koja je uvela euro i iskreno, mnogi se Hrvati još uvijek ne osjećaju potpuno ugodno s njim iako su prošle gotovo četiri godine od prelaska. Brojke jednostavno ne sjedaju na isti način kao euri i kuna, valuta koju smo imali prije. Eh, Jasmin, uhvatiš li se još uvijek kako preračunavaš cijene natrag u kune ili si potpuno prešao na razmišljanje u eurima?
00:04:21,079 --> 00:04:26,640 [Speaker 1]
Ovaj, još uvijek ponekad preračunavam i uvijek mi, ovaj, bude malo zlo kad to radim.
00:04:27,940 --> 00:04:45,380 [Speaker 1]
Ovaj, na primjer, eh, jedno pivo je sada u kafiću četiri eura, tri i pol ili četiri eura. To je trideset kuna, ovaj, ili više i to je stvarno, to je bolesno. Bilo je, ovaj, deset do jedanaest kuna prije tri godine.
00:04:45,380 --> 00:04:49,420 [Speaker 0]
Znači dva eura, ovaj, prije tri godine. Da i ovaj-
00:04:49,420 --> 00:04:49,430 [Speaker 1]
Da.
00:04:49,430 --> 00:05:00,080 [Speaker 0]
Dok sjediš nekako se opustiš jer sjedimo ovdje, ovaj, blizu kafića gdje je pola litre piva pet eura. Tako da, ovaj, da, naručili smo, ovaj...
00:05:04,570 --> 00:05:08,040 [Speaker 1]
Pet eura i raste, bit će i više. Jesi lud?
00:05:08,040 --> 00:05:46,100 [Speaker 0]
Pet eura i raste. Da, da, da. Ne idemo uživo, pa možda će to pivo bit nekako pet i pol kad ovaj podcast bude, uhm, objavljen. Eh, šalim se, naravno, ali naručili smo danas prije ovog podcasta jelo i pizzu. Quattro stagioni četrnaest eura, burger deset eura. Ja sam uzeo piletinu sa žara s, ovaj, povrćem dvanaest eura i kad to preračunate u kune, to je sto kuna ili čak više po obroku. Za Hrvate koji, ovaj, slušaju, to je stvarno šokantno, zar ne?
00:05:46,100 --> 00:06:00,060 [Speaker 1]
Daj molim te, quattro formaggi je, ovaj, ovaj, jeftinija od četrnaest eura usred Rima. U turističkim zamkama je jeftinija od četrnaest eura, ali u Hrvatskoj nije. Mi smo prvaci.
00:06:00,060 --> 00:06:01,820 [Speaker 0]
Da, da, da, hvala ti za sada
00:06:04,048 --> 00:06:13,408 [Speaker 1]
Ova je jeftinija od četrnaest eura usred Rima, u turističkim zamkama jeftinija od četrnaest eura, ali u Hrvatskoj nije. Mi smo prvaci. Da.
00:06:13,408 --> 00:06:34,678 [Speaker 0]
Da, da, hvala ti. Za sada. Prije nego što prijeđemo na odluke Europske središnje banke i dublje uzroke svega toga, čujmo najprije što obični Europljani zapravo misle o tome. Naša kolegica Irena Ferlunga Gašparović pripremila je prilog o tome kako se Europljani osjećaju zbog činjenice da život postaje sve skuplji.
00:06:34,678 --> 00:07:15,948 [Speaker 2]
Dakle, evo što je Eurobarometar pokazao kada se usporede europske države. Naime, trebalo je reagirati puno brže u tom trenutku. Dobro, barem su eksplicitno zdrave na ekstenzije, a za cijene se dosta razgovaralo s firmama. Na primjer, jedan od primjera informacijsko istraživanje, ali mi smo ti iznimno na stražnjem sjedalu sjedimo i čekamo. Da su građani posebno zabrinuti zbog rasta cijena, pa i u iznimno težom razdoblju prema anketi, to su dvije najveće brige za četrdeset posto Europljana. Terensko istraživanje provedeno je krajem ožujka u vrijeme kada je svijet već bio zabrinut zbog potencijalnog dugoročnog utjecaja blokade Hormuškog tjesnaca.
00:07:17,288 --> 00:07:35,388 [Speaker 2]
Druga anketa objavljena u srpnju potvrdila je da troškovi života i inflacija ostaju među ključnim pitanjima diljem Unije. Gotovo polovica Europljana sada želi da Europski parlament to riješi kao prioritet, što je porast od šest postotnih bodova u odnosu na prošlu jesen.
00:07:36,648 --> 00:08:32,408 [Speaker 2]
Prema izvješću, ovaj pomak ukazuje na to da su se pritisci na kućne proračune i kupovnu moć intenzivirali. Na nacionalnoj razini inflacija, rast cijena i troškovi života najčešće su spominjani prioriteti u sedamnaest država članica, što je četiri više nego prošle godine. Najveća razina zabrinutosti zabilježena je u Portugalu, Bugarskoj i Hrvatskoj, gdje ta brojka prelazi šezdeset posto. Drugdje se to smatra prioritetom za pedeset i dva posto ispitanika u Austriji, četrdeset i šest posto u Njemačkoj, četrdeset i četiri posto u Latviji i četrdeset i jedan posto u Poljskoj. Istraživanje o izazovima i prioritetima Europske unije provedeno za Europsku komisiju i objavljeno prošlog tjedna potvrdilo je slične trendove. Za Europljane troškovi života ostaju najveći izazov Europske unije, a slijede rat u Ukrajini i irregularne migracije.
00:08:33,788 --> 00:08:48,488 [Speaker 2]
Međutim, nacionalne razlike i dalje su značajne. Primjerice, dok troškove života kao glavni izazov vidi pedeset i dva posto hrvatskih građana, u Poljskoj to mišljenje dijeli samo dvadeset i osam posto ispitanika.
00:08:49,908 --> 00:10:43,008 [Speaker 0]
Pa zašto je ovo opet postalo glavna vijest diljem Europe? Zapravo su to bila tri velika uzastopna šoka u posljednjih nekoliko godina, od kojih je svaki ponovno gurnuo cijene prema gore. Prvi je bila pandemija bolesti COVID-19. Zatvaranja diljem svijeta prekinula su globalne lance opskrbe gotovo preko noći. Tvornice su se zatvorile, brodski kontejneri gomilali su se u pogrešnim lukama, a proizvođači jednostavno nisu mogli doći do dijelova i sirovina koji su im trebali. Zatim, nakon ponovnog otvaranja gospodarstava, potrošači koji su mjesecima bili zaglavljeni kod kuće krenuli su u bjesomučnu potrošnju ušteđevine koju su nakupili dok se opskrba još uvijek borila da to dostigne. Taj nesklad između naglog rasta potražnje i ograničene opskrbe ono je što je najprije naglo gurnulo inflaciju prema gore diljem razvijenog svijeta. Zatim je uslijedio rat u Ukrajini od dvije tisuće dvadeset i druge nadalje. Rusija i Ukrajina su i glavni izvoznici žitarica, gnojiva i energije, pa je invazija gotovo odmah poremetila europsku opskrbu hranom i energijom. Cijene plina dosegnule su rekordnu razinu te zime, a to se izravno prelilo na sve, od računa za grijanje kućanstava do troškova proizvodnje i prijevoza hrane, gurnuvši eurozonu u dvoznamenkastu inflaciju, nešto što nije viđeno desetljećima. I na kraju, najnoviji i trenutačno najvažniji šok, rat na Bliskom istoku, rat s Iranom koji je eskalirao u ožujku dvije tisuće dvadeset i šeste. Poremećaj u plovidbi kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za tankere za naftu i napadi na energetsku infrastrukturu u zaljevu vrlo su se brzo prelili na globalne cijene nafte i plina. Zato je inflacija u eurozoni ubrzala s manje od dva posto na početku godine na tri zarez dva posto u svibnju.
00:10:44,088 --> 00:11:13,928 [Speaker 0]
Sama energija rasla je oko deset posto na godišnjoj razini u tom razdoblju. Dakle, kroz pandemiju rat u Ukrajini, a sada i rat na Bliskom Istoku, inflacija se stalno vraća u eurozonu u valovima. Ali zašto je Hrvatska konkretno, umjesto da prati prosjek eurozone, i dalje blizu vrha te ljestvice? Idemo korak po korak. Najprije europska slika, a zatim ćemo se usredotočiti na domaću.
00:11:17,208 --> 00:11:58,128 [Speaker 0]
Sada poslušajmo osobu koja doslovno kreira monetarnu politiku za eurozonu kao odgovor na sve ovo. Ovo dolazi sa sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke održanog u Frankfurtu jedanaestog lipnja. Na tom je sastanku Europska središnja banka povećala sve tri svoje ključne kamatne stope za dvadeset i pet baznih bodova. To znači četvrtinu postotka. Njegovo, hm, prvo povećanje od rujna dvije tisuće dvadeset i treće, čime je stopa na devizne depozite porasla na dva zarez dva pet posto. Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, objašnjava odluku na konferenciji za medije koja je uslijedila.
00:11:59,568 --> 00:12:15,688 [Speaker 2]
Upravno vijeće predano je postavljanju monetarne politike kako bi osiguralo da se inflacija stabilizira na našem cilju od dva posto u srednjoročnom razdoblju. U skladu s tom obvezom danas smo odlučili povećati tri ključne kamatne stope Europske središnje banke za dvadeset i pet baznih bodova.
00:12:17,284 --> 00:12:23,204 [Speaker 3]
Rat na Bliskom istoku stvara inflacijske pritiske, a odluka o povećanju stopa čvrsta je.
00:12:25,664 --> 00:12:46,974 [Speaker 3]
U nizu scenarija koji prikazuju kako bi se šok mogao razvijati i utjecat' na srednjoročne izglede za europodručje. U osnovnom scenariju novih projekcija stručnjaka eurosustava očekuje se da će ukupna inflacija u prosjeku iznosit' tri posto u dvadeset i šestoj, dva zarez tri posto u dvadeset i sedmoj i dva posto u dvadeset i osmoj.
00:12:48,144 --> 00:13:16,824 [Speaker 3]
Za inflaciju bez energije i hrane osnovni scenarij predviđa prosjek od dva zarez pet posto u dvadeset i šestoj i dvadeset i sedmoj te dva zarez dva posto u dvadeset i osmoj. U usporedbi s ožujkom stručnjaci su najviše revidirali osnovnu projekciju inflacije za dvadeset i šestu i dvadeset i sedmu godinu zbog više putanje cijena energije za koje se očekuje da će se djelomično preliti na inflaciju hrane, robe i usluga.
00:13:17,924 --> 00:13:29,544 [Speaker 3]
Osnovni scenariji predviđa gospodarski rast u prosjeku od nula zarez osam posto u dvadeset i šestoj, jedan zarez dva posto u dvadeset i sedmoj i jedan zarez pet posto u dvadeset i osmoj.
00:13:31,044 --> 00:13:41,604 [Speaker 3]
Ovo je revizija naniže za dvadeset šestu i dvadeset sedmu, što odražava snažniji utjecaj rata na tržišta sirovina, realne dohotke, ali i povjerenje.
00:13:43,044 --> 00:14:01,284 [Speaker 3]
Izgledi su i dalje neizvjesni uz uzlazne rizike za inflaciju i silazne rizike za gospodarski rast. Potpuni utjecaj rata na srednjoročnu inflaciju i rast ovisit će o intenzitetu i trajanju šoka cijena energije, kao i o razmjerima njegovih neizravnih i sekundarnih učinaka.
00:14:05,844 --> 00:14:27,704 [Speaker 3]
Ova se neizvjesnost odražava i u širokom rasponu ishoda za inflaciju i rast u ažuriranim ilustrativnim scenarijima koje su izradili stručnjaci eurosustava. Oni će bit' objavljeni s projekcijama stručnjaka na našim mrežnim stranicama. Današnjom odlukom i dalje smo u dobroj poziciji za upravljanje neizvjesnošću uzrokovanom ratom.
00:14:29,024 --> 00:14:38,764 [Speaker 3]
Pozorno ćemo pratit' situaciju i primjenjivat' pristup koji se temelji na podacima i donosi od sastanka do sastanka pri određivanju odgovarajućeg smjera monetarne politike.
00:14:39,844 --> 00:15:01,184 [Speaker 3]
Konkretno, naše odluke o kamatnim stopama temeljit će se na našoj procjeni izgleda za inflaciju i rizika koji je okružuju u svjetlu pristiglih gospodarskih i financijskih podataka, kao i dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike. Ne obvezujemo se unaprijed na određenu putanju stopa.
00:15:03,304 --> 00:16:07,544 [Speaker 0]
Ono što je primjetno jest da Lagarde izričito kaže da odluka o stopama ostaje čvrsta u nizu scenarija o tome kako bi se sukob mogao razvijati, što vam govori kolika je neizvjesnost još uvijek prisutna. Ovdje vrijedi ukratko objasniti stopu na devizne depozite, tu brojku od dva zarez dvadeset i pet posto koju smo upravo čuli. To je u osnovi kamatna stopa koju komercijalne banke zarađuju na novac koji preko noći drže kod Europske središnje banke i ona djeluje kao sidro za troškove zaduživanja diljem eurozone. Kada je Europska središnja banka podigne krediti, hipoteke i poslovni zajmovi postaju skuplji, a gospodarstvom jednostavno kruži manje novca, što u teoriji hladi potražnju i pomaže vratiti cijene pod kontrolu. Ali to je pravi čin balansiranja. Niže stope potiču zaduživanje, potrošnju i rast. Više stope usporavaju rast kako bi se obuzdala inflacija.
00:16:09,664 --> 00:16:21,404 [Speaker 0]
Kompromis, rast nasuprot stabilnosti cijena upravo je ono o čemu Lagarde i Upravno vijeće razmišljaju svaki put kad se sastanu. Pa kako Međunarodni monetarni fond vidi cjelokupnu sliku?
00:16:24,824 --> 00:16:48,324 [Speaker 0]
Eh, prije dva tjedna Međunarodni monetarni fond objavio je novu procjenu globalnog rasta za dvije tisuće dvadeset šestu, a ton je ondje zanimljivo znatno optimističniji. Ovo je iz intervjua koji je Denise Egan, voditeljica Odjela za svjetske ekonomske studije u istraživačkom odjelu Međunarodnog monetarnog fonda dala za agenciju France Press prije dva tjedna.
00:16:48,324 --> 00:17:19,004 [Speaker 3]
Globalni izgledi, nedavni rezultati, ali i sami izgledi oblikovani su ovim dvjema silama, ratom s jedne strane i ovim potražnjom šokom potaknutim umjetnom inteligencijom, odnosno tehnološkim šokom s druge strane. Stoga pretpostavljam da će vaše pitanje o tome štete li, eh, znate, obraz inflacije rastu ili ne ovisiti o kontekstu zemlje. Jesu li oni, znate, uvoznici ili izvoznici energije, koliko su izloženi ratu, ali i koliko su dobro integrirani, aa, u globalni tehnološki ciklus?
00:17:20,424 --> 00:18:02,184 [Speaker 3]
A-ali to je, to je, znate, stanka. To nije prekid ovog trenda, ah, dezinflacije. Imamo rast inflacije s četiri zarez jedan posto na četiri zarez sedam posto ove godine, ali onda ponovno pad u dvije tisuće dvadeset sedmoj. Što to onda pokazuje? U osnovi je opet vođeno pretpostavkama koje donosimo, zar ne? I taj pokretač revizije najviše u ukupnoj inflaciji prvenstveno dolazi od viših cijena roba, viših cijena energije i hrane. Pa razlog zašto pada je taj što vjerujemo da će učinci drugog kruga bit' ograničeni, a to već vidimo u podacima.
00:18:04,504 --> 00:18:33,044 [Speaker 0]
Prema Egan, ovogodišnji rast globalne inflacije samo je stanka u trendu dezinflacije, a ne njegov prekid. Ona napominje da vrlo snažan zamah u globalnom tehnološkom ciklusu djelomično kompenzira kočnicu koju je rat predstavljao za svjetsko gospodarstvo Drugim riječima, Međunarodni monetarni fond vidi ovaj inflacijski skok kao privremeni poremećaj unutar šireg trenda hlađenja, a ne kao novu krizu.
00:18:36,744 --> 00:19:08,404 [Speaker 0]
To se donekle podudara s onim što vidimo u lipanjskim brojkama usporavanjem u cijeloj eurozoni, iako je Hrvatska, kako smo rekli, i dalje znatno iznad prosjeka. I to nas dovodi do pravog pitanja za ovu epizodu. Zašto Hrvatska, dio iste eurozone, podložna istoj monetarnoj politici i istim vanjskim šokovima, ne može otresti visoku inflaciju tako brzo kao što to uspijeva prosjek europodručja?
00:19:10,764 --> 00:19:35,324 [Speaker 0]
Redoviti inflacijski komentari Hrvatske narodne banke izravno potvrđuju taj europski dio priče. Poremećaji u Hormuškom tjesnacu i napadi na energetsku infrastrukturu izravno su se prelili na maloprodajne cijene goriva kod kuće, što je udarac koji je Vlada djelomično ublažila mjerama intervencije, ali ovo je ključna točka.
00:19:39,124 --> 00:19:49,204 [Speaker 0]
Vlastito izvješće Hrvatske narodne banke jasno pokazuje da vanjski energetski šok nije jedini pokretač visoke inflacije u Hrvatskoj.
00:19:51,984 --> 00:20:08,004 [Speaker 0]
Još u ožujku, dok je energija bila glavni pokretač ukupne inflacije, cijene usluga u Hrvatskoj rasle su po godišnjoj stopi od sedam zarez dva posto, što je treći mjesec zaredom na toj razini, a priča o uslugama nije nestala.
00:20:12,924 --> 00:20:30,044 [Speaker 0]
Prema zadnjim lipanjskim podacima, inflacija usluga u Hrvatskoj tvrdoglavo se drži na sedam do osam posto na godišnjoj razini već više od godinu dana, dok je u eurozoni ta ista brojka tri zarez dva posto.
00:20:31,344 --> 00:20:41,284 [Speaker 0]
Ta je razlika zapravo glavni razlog zašto Hrvatska danas ne prati europski prosjek. Više se ne radi o energiji i hrani, a vrhunac turističke sezone u Hrvatskoj tek dolazi.
00:20:47,974 --> 00:21:06,104 [Speaker 0]
Turisti dolaze sa svježim eurima i to svake godine očito podiže inflaciju, ali postoji još jedan veliki razlog zašto su brojke inflacije na toj razini. Mnogi ekonomisti, eh, pa čak i Hrvatska narodna banka ukazali su na taj razlog.
00:21:10,344 --> 00:21:33,553 [Speaker 0]
Ekonomisti su ukazali na glavnog krivca za tvrdoglavu inflaciju u Hrvatskoj, a to su Vladina predizborna povećanja plaća u javnom sektoru. Još u studenom 2023., uoči parlamentarnih izbora 2024., Vlada je najavila veliki krug povećanja plaća u javnom sektoru.
00:21:36,884 --> 00:21:54,014 [Speaker 0]
I mnogi su analitičari tada upozoravali da će to potaknuti upravo onaj pritisak na cijene vođen potražnjom s kojim se Hrvatska i danas suočava. Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2024. godinu podupire tu teoriju konkretnim brojkama.
00:21:58,664 --> 00:22:11,504 [Speaker 0]
Prema Hrvatskoj narodnoj banci, taj se skok izravno prelio na potrošnju kućanstava. Privatna potrošnja postala je pojedinačno najveći pokretač rasta bruto domaćeg proizvoda u 2024.,
00:22:12,724 --> 00:22:26,124 [Speaker 0]
potaknuta rastom raspoloživog dohotka i, riječima središnje banke, snažnim optimizmom potrošača, pri čemu je povećanje plaća u javnom sektoru dalo velik doprinos tome.
00:22:28,904 --> 00:22:49,424 [Speaker 0]
Istodobno, državna potrošnja na plaće skočila je u sklopu onoga što Hrvatska narodna banka opisuje kao sveobuhvatnu reformu plaća u javnom sektoru, što je povećalo proračunski deficit i pridonijelo istom ekspanzivnom fiskalnom pritisku koji se već očitovao u inflaciji usluga.
00:22:52,704 --> 00:23:04,724 [Speaker 0]
Hrvatska Vlada uvela je niz uzastopnih protuinflacijskih paketa od 2022. godine. Okosnica svakog paketa bilo je održavanje niskih cijena energije.
00:23:09,524 --> 00:23:27,584 [Speaker 0]
Cijene plina, struje i goriva djelomično je financirala Vlada, pri čemu ministarstva tvrde da ove mjere Hrvatskoj osiguravaju jedne od najnižih cijena plina i struje među zemljama Europske unije.
00:23:30,044 --> 00:23:44,544 [Speaker 0]
Uz energiju Vlada je uvela i mehanizam ograničavanja cijena za osnovne prehrambene i higijenske proizvode, počevši s trideset proizvoda u rujnu 2023., a zatim proširujući popis proizvoda.
00:23:48,064 --> 00:24:07,264 [Speaker 0]
Tu je i mjera transparentnosti cijena koja je usidrila cijene za čak devet tisuća proizvoda na njihovim razinama iz svibnja 2025., zahtijevajući od trgovaca da objave svoje cjenike, ali ta priča nije bila tako uspješna.
00:24:08,304 --> 00:24:26,880 [Speaker 0]
O tome ćete čuti malo kasnije kada budem, eh, razgovarala sa svojim kolegom Jasminom. Također, Vlada je za najranjivije skupine u svoje pakete uključila jednokratne novčane isplate umirovljenicima
00:24:26,880 --> 00:24:38,980 [Speaker 0]
Vezano uz visinu mirovine za primatelje dječjeg doplatka, osobe s invaliditetom i nezaposlene. Najnoviji paket od svibnja 2026.
00:24:40,520 --> 00:24:43,920 [Speaker 0]
ide korak dalje od ograničavanja cijena pojedinačnih proizvoda.
00:24:46,180 --> 00:25:05,190 [Speaker 0]
Uvodi fiskalnu disciplinu uštede od jedne milijarde i tristo milijuna eura ili jedan zarez četiri posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, ali inflacija i dalje ostaje stvarno veliki problem u Hrvatskoj.
00:25:07,480 --> 00:25:34,040 [Speaker 0]
Ministar financija Tomislav Ćorić otvoreno je rekao da je cilj ovih mjera ohladiti gospodarstvo i vratiti inflaciju u eurozoni na razinu od oko dva posto u roku od sljedeće godine. To je slika pred nama danas i upravo se zato politički razgovor o inflaciji zahuktao ovdje u Hrvatskoj, što me vraća tebi Jasmin.
00:25:39,940 --> 00:25:50,560 [Speaker 0]
Što, što zapravo hrvatska Vlada poduzima u borbi protiv inflacije? Govorila sam o tome prije nekoliko minuta, ali što je u tome tebi najzanimljivije?
00:25:55,500 --> 00:26:15,680 [Speaker 1]
Tu, tu su dvije stvarno spektakularne stvari. Hm, što se tiče, aa, borbe hrvatske Vlade protiv inflacije. Jedna su odnosi s javnošću, trikovi. Svaki mjesec kad je stopa inflacije niža nego mjesec prije, oni proglašavaju pobjedu nad inflacijom.
00:26:18,840 --> 00:27:00,420 [Speaker 1]
To su učinili već desetak puta i više od desetak puta i svaki mjesec ista priča baš kao Beskrajan dan, svi zaboravljaju što se dogodilo prije mjesec, dva ili tri kad smo imali, uhm, pad stope inflacije, a onda je opet skočila. Mislim da si rekla da je hrvatska stopa inflacije obično dvostruko veća od stope inflacije u eurozoni, tako da tu nema pobjede. To su samo gubici cijelo vrijeme i još uvijek je jako visoka. Oko četiri do pet posto je u zadnjih nekoliko mjeseci, a druga vrlo zanimljiva
00:27:01,740 --> 00:27:05,460 [Speaker 1]
protuinflacijska mjera hrvatske Vlade bila je spektakularna,
00:27:06,520 --> 00:27:19,340 [Speaker 1]
spektakularna aplikacija pod nazivom Kretanje cijena koja je pokrenuta 2023. Izgledalo je kao da to zapravo nije aplikacija, iako su je svi iz Vlade zvali aplikacijom.
00:27:24,950 --> 00:27:31,460 [Speaker 1]
Bila je to samo internetska stranica i-i izgledala je kao baza podataka iz devedesetih i iz osamdesetih.
00:27:32,800 --> 00:27:49,840 [Speaker 1]
Nešto što sam ja kad sam bio klinac pisao u-u Basicu, to je bio programski jezik za ZX Spectrum bazu podataka igara za to računalo. I ta je baza grafički izgledala otprilike isto kao moja baza podataka prije četrdeset godina.
00:27:49,840 --> 00:27:54,980 [Speaker 0]
Web stranica. Dobro tako je izgledala, ali je li odradila posao koji ja je-
00:27:54,980 --> 00:28:14,240 [Speaker 1]
Da, to je odrađeno sjajno. Tražili su od deset najvećih trgovaca da im pošalju svoje cijene. Troje od deset poslalo je te cijene, a ostalih sedmero reklo je: "Ne, mi to nećemo učiniti." I onda je hrvatska vlada angažirala tvrtku da prikupi te cijene.
00:28:16,120 --> 00:28:20,810 [Speaker 1]
Ali, aa, ta je tvrtka bila, aa, kompromitirana jer, aa,
00:28:21,860 --> 00:28:24,870 [Speaker 1]
su, aa, godinu dana, aa, prije toga,
00:28:26,020 --> 00:28:35,960 [Speaker 1]
aa, dobili, aa, hm, da rade, aa, istraživanje tržišta za, aa, Hrvatsku narodnu banku o istraživanju tržišta, znate.
00:28:37,020 --> 00:29:04,080 [Speaker 1]
I ali nakon što su oni dobili taj posao, aa, pojavili su se neki članci, uh, u tisku u kojima se pisalo da su njihove reference vrlo, vrlo sumnjive. Prije toga nisu imali gotovo nikakvog iskustva u istraživanju tržišta. Odradili su samo dva istraživanja za dvije vrlo male tvrtke koje su imale istu adresu kao i ta tvrtka za istraživanje tržišta.
00:29:06,980 --> 00:29:18,300 [Speaker 1]
Tako da su ti, aa, majstori istraživanja tržišta odradili svoj posao za hrvatsku Vladu i tu web-stranicu, odnosno aplikaciju i napravili su to ovako.
00:29:21,620 --> 00:29:34,900 [Speaker 1]
U jednom trenutku ta je web-stranica tvrdila da je jogurt u samo jednom mjesecu poskupio za tisuću tristo devedeset i dva zarez sedamdeset pet posto.
00:29:37,880 --> 00:29:44,400 [Speaker 0]
Al to za-za sve koji slušaju nije tako. Pizza je četrnaest eura, al' ne jogurt nije.
00:29:44,400 --> 00:29:59,720 [Speaker 1]
Nije tako. Jogurt nije, da. I bilo je tu i-i nekih drugih nevjerojatnih podataka. Pivo je također u jednom mjesecu poskupjelo za tristo sedamdeset posto. To se također nije dogodilo do sada barem. I bilo je tu i-i-i jako loših podataka.
00:30:06,040 --> 00:30:09,610 [Speaker 1]
Sjećam se da je jednom, hm, pisalo da, aa,
00:30:10,720 --> 00:30:28,939 [Speaker 1]
se, aa, pasta za zube može kupiti za deset centi u jednom supermarketu, aa, trgovini u Hrvatskoj. I otišli smo u taj supermarket i zamalo su pozvali osiguranje kad smo tražili da nam daju pastu za zube od deset centi-
00:30:28,940 --> 00:30:29,240 [Speaker 0]
Deset centi za jednu pastu za zube.
00:30:29,240 --> 00:30:53,479 [Speaker 1]
Tako da je to bio nevjerojatno loše odrađen posao. Koštao je šezdeset tisuća eura, naravno, ali bio je nevjerojatno loš i nitko osim nas novinara nije išao na tu stranicu, nitko na- To, to, to, to, to je bilo nešto poput, uhm, sto posjeta tjedno ili u dva tjedna. To je apsolutno smiješno. To su bili novinari i ljudi vjerojatno iz, a-
00:30:53,480 --> 00:30:56,499 [Speaker 0]
Iz Vlade i ljudi koji su napravili, napravili web stranicu.
00:30:56,500 --> 00:31:15,340 [Speaker 1]
I nakon, da, nakon dvije godine vlada je jednostavno, uhm, vla-vlada je jednostavno ugasila tu internetsku stranicu, iako su oni redovito govorili da je ta stranica sjajna i da stvarno poma-pomaže kupcima i da zaustavlja inflaciju, a inflacija se nije zaustavila. Još uvijek nije zaustavljena.
00:31:17,300 --> 00:31:33,320 [Speaker 0]
U redu. Oporba sada očito pokušava skupiti političke bodove na ovome. Počeli su to zvati Plenkovićevom inflacijom po hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Koje su ključne točke njihove kritike?
00:31:35,040 --> 00:31:35,880 [Speaker 1]
Pa oni idu,
00:31:36,980 --> 00:31:52,360 [Speaker 1]
uh, uh, po hrvatskim gradovima, uh, diljem Hrvatske s transparentima na kojima piše, ne znam, pizza je bila, uh, jedan zarez pet eura, a sada je... Ne, nije bila jedan. Bila je pet eura.
00:31:55,200 --> 00:31:59,720 [Speaker 1]
Pet eura, a sada je četrnaest, znate, i drugi artikli isto imaju-
00:31:59,720 --> 00:32:00,740 [Speaker 0]
To je da, pet.
00:32:01,780 --> 00:32:24,720 [Speaker 1]
Cijelo vrijeme možda deset transparenata, uh, s tim cijenama i velikim slikama pizze i maslaca i šećera i svih ostalih stvari kojima je, uh, kojima je cijena skočila u nebo. I njihova je teza da hrvatska vlada ne čini dovoljno da zaustavi tu inflaciju pohlepe i oni, uh, ta bi vlada trebala, a,
00:32:26,940 --> 00:32:28,480 [Speaker 1]
pojačati pritisak na ovaj,
00:32:30,620 --> 00:32:33,860 [Speaker 1]
na, na vlasnike velikih supermarketa u Hrvatskoj i na banke.
00:32:38,500 --> 00:32:52,560 [Speaker 1]
Ali to se ne. To se stvarno ne događa i-i pretpostavljam da će tema Plenkovićeve inflacije bit' najvruće političko pitanje u pripremi za sljedeće parlamentarne izbore koji će se održati 2028.
00:32:53,580 --> 00:32:55,360 [Speaker 0]
Hvala ti puno, Jazmine, za-
00:32:55,360 --> 00:32:55,900 [Speaker 1]
Hvala tebi.
00:32:57,700 --> 00:33:12,420 [Speaker 0]
Iako je diljem Europe trenutno još uvijek vruće, mnogi će se Europljani uskoro ponovno suočiti s rastućim troškovima grijanja. Naša kolegica Lilith Groll iz njemačkog Correctiva istražila je rastuće troškove grijanja diljem Europe. Poslušajmo.
00:33:15,160 --> 00:33:30,780 [Speaker 4]
Ja sam Lilith Groll, međunarodna novinarka u Correctivu, gdje radim na projektu Correctiv Europe. Zajedno s mrežom lokalnih i slobodnih novinara s cijelog kontinenta provodimo istraživanja temeljena na podacima o temama koje su važne diljem Europe.
00:33:32,180 --> 00:34:11,189 [Speaker 4]
U našem prvom istraživanju 2025. godine bavili smo se troškovima života, točnije nečim što mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo - toplim domom. Znam da to sada zvuči pomalo smiješno nakon još jednog toplinskog vala u europskom ljetu, ali za nekoliko mjeseci čeka nas zima, a za milijune ljudi diljem Europe grijanje doma postalo je luksuz koji si jednostavno ne mogu priuštiti. Naša analiza podataka pokazala je da si znatan udio ljudi diljem Europe ne može priuštiti adekvatno grijanje doma, a u velikoj većini zemalja situacija se pogoršala između 2021.
00:34:12,600 --> 00:35:13,340 [Speaker 4]
i 2023. godine. Ako uzmemo Hrvatsku kao primjer, tamo je dvjesto trideset i devet tisuća ljudi ili, drugim riječima, više od šest posto ukupnog stanovništva živjelo u hladnim domovima jer si nisu mogli priuštiti adekvatno grijanje, a to je ozbiljan i često zanemaren zdravstveni rizik. Naše se istraživanje temelji na podacima Eurostata iz ankete provedene na razini cijele Europe. Ljude se pitalo može li si vaše kućanstvo priuštiti adekvatno grijanje doma. Morate znati da kao smjernica nije bila navedena točna temperatura. Stoga su ljudi odgovarali na temelju vlastitog iskustva. Ono što biste također trebali znati jest da rezultat uključuje kućanstva koja premalo griju svoj dom, kao i ona koja si grijanje uopće ne mogu priuštiti. Radi konteksta, njemačka udruga stanara i Njemačka savezna agencija za okoliš preporučuju minimalnu unutarnju temperaturu od dvadeset stupnjeva Celzijevih u dnevnim boravcima.
00:35:15,240 --> 00:35:30,440 [Speaker 4]
Najnoviji podaci dostupni u vrijeme našeg istraživanja bili su iz 2023. godine. Pokazali su da si diljem Europske unije, Švicarske i Norveške više od četrdeset i sedam milijuna ljudi nije moglo priuštiti propisno grijanje doma.
00:35:31,800 --> 00:36:05,799 [Speaker 4]
Samo dvije godine ranije, 2021. taj je broj iznosio trideset i jedan milijun. To je porast od šesnaest milijuna ljudi u samo dvije godine. Južna Europa posebno je pogođena. Najveći udio kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje bilježi se u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Bugarskoj i Italiji. Stope su visoke i u Litvi. Nasuprot tome, najniže stope bilježe se u zemljama s oštrim zimama, uključujući Švicarsku, Norvešku i Finsku, kao i u Luksemburgu.
00:36:07,720 --> 00:36:47,056 [Speaker 4]
Što znači živjeti u hladnom domu? To nije samo neugodno, može biti i opasno. Istraživanja pokazuju da hladni domovi povećavaju rizik od problema s mentalnim zdravljem, kroničnih dišnih bolesti i kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare. Studija koja je obuhvatila stotine europskih gradova čak je pokazala da niske temperature mogu pridonijeti preranoj smrti. Boris Kingma, termofiziolog u nizozemskoj organizaciji za primijenjena znanstvena istraživanja, to objašnjava ovako: „Čovjek može obući nekoliko slojeva odjeće kako bi se zaštitio od hladnoće.
00:36:47,056 --> 00:37:41,596 [Speaker 4]
Ali ako ne može zagrijati svoj životni prostor, to doseže razinu na kojoj se ne može oporaviti od hladnoće i to postaje zdravstveni rizik. Kao njemačka redakcija željeli smo razumjeti i situaciju kod kuće. U Njemačkoj si više od pet milijuna ljudi, otprilike svaki šesnaesti stanovnik, nije moglo priuštiti adekvatno grijanje doma u 2024. Za Njemačku su bili dostupni noviji podaci. Iako su se brojke malo poboljšale u usporedbi s 2023., i dalje su bile puno lošije nego prije energetske krize. U nekim regijama poput Bremena bilo je pogođeno više od dvanaest posto stanovnika. Tijekom našeg istraživanja razgovarali smo s nekoliko ljudi koji žive u toj stvarnosti. Njihove su priče bile alarmantne. Neki su živjeli u domovima s temperaturama od samo deset do petnaest stupnjeva Celzijevih.
00:37:42,836 --> 00:37:53,056 [Speaker 4]
Drugi su nam rekli da su morali birati između kupnje hrane i grijanja. Mnogi su opisali ne samo fizički i psihički stres, već i usamljenost i izolaciju.
00:37:54,136 --> 00:38:11,936 [Speaker 4]
Posjetili smo jednu od tih osoba u njezinu domu. Zove se Andrea. Andrea je u kasnim četrdesetima i samohrana je majka. Zbog kronične bolesti nije mogla raditi i pokušavala je preživjeti s malom invalidskom mirovinom. Većinu vremena provodila je kod kuće. Kako nam je rekla, uvijek mi je hladno.
00:38:13,136 --> 00:38:36,416 [Speaker 4]
Kako bi se ugrijala, Andrea nosi termotajice, debeli vuneni džemper i dva para vunenih čarapa. Stopala drži podvijena pod sebe kad god sjedne. Tada nam je rekla da se tušira samo jednom ili dvaput tjedno kako bi uštedjela na troškovima grijanja, a svako jutro nakratko otvori prozore kako bi spriječila pojavu plijesni, a zatim ih brzo zatvori prije nego što hladnoća ispuni kuću.
00:38:37,456 --> 00:38:47,666 [Speaker 4]
Ponekad se mraz stvarao čak i s unutarnje strane njezinih kuhinjskih prozora s jednostrukim staklom. Njezin najveći strah nije bila sama hladnoća. Bio je to sutrašnji račun za grijanje.
00:38:49,136 --> 00:39:17,196 [Speaker 4]
Svaki dan suočavala se s nemogućim izborima, grijanje ili hrana. Cijene u supermarketima zna napamet. Kupuje hranu na popustu kad god je to moguće i izbjegava bacanje bilo čega. Njezin sin morao je odustati od nogometa jer oprema i putovanja koštaju previše. Čak je i odlazak u kino postao rijedak luksuz. Andreina priča daleko je od jedinstvene. Prema našoj analizi, u Europi je u nekim regijama bilo pogođeno i do trideset posto stanovništva.
00:39:18,656 --> 00:39:34,916 [Speaker 4]
Stručnjaci tu situaciju opisuju kao energetsko siromaštvo. Ono je potaknuto rastom cijena energije, niskim prihodima i loše izoliranim domovima. Posljedice sežu daleko izvan osjećaja hladnoće. Kao što je već spomenuto, stručnjaci upozoravaju na zdravstvene rizike.
00:39:36,056 --> 00:40:42,576 [Speaker 4]
Neki istraživači također strahuju da bi rastući financijski pritisak mogao povećati političko nezadovoljstvo i socijalne tenzije ako vlade ne reagiraju. Zašto je onda grijanje postalo tako skupo diljem Europe? Studija objavljena u Međunarodnom časopisu za istraživanje okoliša i javno zdravstvo pokazala je da je energetsko siromaštvo uzrokovano s nekoliko čimbenika koji djeluju zajedno. To uključuje visoke cijene energije, niske prihode, loše stambene uvjete i nisku energetsku učinkovitost. No, točni se razlozi razlikuju od zemlje do zemlje. Stručnjaci s kojima smo razgovarali rekli su nam da su u najvećem riziku samohrani roditelji, starije osobe, osobe koje žive same te osobe s bolestima ili invaliditetom te su upozorili da svakodnevni stres uzrokovan energetskim siromaštvom može dovesti do frustracije, nepovjerenja u mainstream politiku i veće političke nestabilnosti. Energetsko siromaštvo postalo je važan dio krize troškova života diljem Europe. Ono je potaknulo prosvjede u nekoliko zemalja i sada je jedna od najvećih briga za birače diljem Europske unije.
00:40:43,956 --> 00:41:11,936 [Speaker 4]
Kriza je pogoršana poremećajima u globalnim lancima opskrbe tijekom pandemije bolesti COVID-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu. Prema podacima Eurostata, prosječna cijena električne energije u Europi porasla je za pedeset posto između 2021. i 2022. U istom razdoblju prosječna cijena plina se udvostručila. Iako je inflacija usporila, a cijene energije su se stabilizirale, one ostaju znatno više nego prije krize.
00:41:13,336 --> 00:41:32,696 [Speaker 4]
Jedna od stručnjakinja s kojom smo razgovarali bila je predavačica globalnog javnog zdravstva Aravinda Gun tupali. Istaknula je: „Zdravlje je ljudsko pravo. Odgovornost je vlade osigurati da ljudi nisu gladni i da ne žive u hladnim kućama.” Kakav je onda bio Andrein plan za bolju budućnost?
00:41:33,916 --> 00:41:51,016 [Speaker 4]
Nije željela ovisiti o državi. Planirala se useliti kod partnera vjerujući da će dijeljenje doma napokon omogućiti njoj i njezinu sinu da budu na toplom bez stalne brige o sljedećem računu za grijanje. Njezina nas priča podsjeća da kriza troškova života nije samo statistika.
00:41:52,136 --> 00:42:10,856 [Speaker 4]
U 2023. četrdeset sedam milijuna ljudi nije se moglo grijati. Najnoviji podaci su iz 2024. Situacija se donekle popravila. Anketa je pokazala da si u 2024. najmanje devet posto stanovništva nije moglo priuštiti adekvatno grijanje doma.
00:42:11,926 --> 00:42:22,316 [Speaker 4]
To je i dalje više od četrdeset milijuna ljudi diljem Europe za koje se radi o nečemu što bi trebalo biti zajamčeno, prilici da žive u toplom domu kada je vani smrzavanje.
00:42:22,316 --> 00:42:31,726 [Speaker 0]
To je to za današnju epizodu EU Lensa. Hvala Lilit, Jasmin i Ireni, kao i svim mojim kolegama koji su radili na ovom podcastu.
00:42:33,056 --> 00:42:48,756 [Speaker 0]
Mmm, inflacija kao tema neće tako brzo nestati, pa ćemo je nastaviti pratiti iz mjeseca u mjesec ovdje na EU Lensu, a također i na Telegramu. Hvala na slušanju i vidimo se u sljedećoj epizodi.
Izvori:
https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-01072026-ap
https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Inflation_in_the_euro_area
https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2026/html/ecb.mp260611~4d41bd5e83.en.html
https://www.hnb.hr/-/komentar-o-kretanju-inflacije-u-ozujku-2026
https://www.hnb.hr/-/komentar-o-kretanju-inflacije-u-travnju-2026
https://www.hnb.hr/-/komentar-o-kretanju-inflacije-u-svibnju-2026
https://www.hnb.hr/documents/20182/5178340/hp21022025_analiza.pdf