Zalet

Dobrodošli u Zalet Podkast — podkast o dizajnu digitalnih proizvoda!

Ne postoji jedinstvena definicija za to šta dizajneri digitalnih prozivoda treba da rade i kakva je to aktivnost. Dajemo naš ugao i pokrivamo teme od uticaja na biznis odluke do nivoa piksela.

🎞 Poglavlja
00:00 Intro
02:20 Modeli pretplate i da li dizajneri proizvoda treba da učestvuju u kreiranju istih
11:00 Šta je dizajn digitalnih proizvoda?
17:50 Odakle dolaze dizajneri proizvoda?
19:00 Šta je uloga dizajnera proizvoda?
20:52 Potrebne veštine
25:30 Tvrde veštine
32:00 Nežne veštine
46:00 Rekapitulacija teme
55:40 Odjavica

🐦 Šaljite nam ideje, pitanja, utiske i kritike
info@zalet.fun
https://twitter.com/draganbabic
https://www.linkedin.com/in/draganbabic
https://twitter.com/R2k
https://www.linkedin.com/in/arsenijecatic/

🔴 Naš Youtube kanal
https://www.youtube.com/c/Zalet

🌈 Za sve ostalo tu je naš sajt
https://zalet.fun/

✌️
— Dragan Babić i Arsenije Ćatić

Creators & Guests

Host
Arsenije Ćatić
Dizajn generalista. Autsajder.
Host
Dragan Babić
Osnivač i partner Superawesome — agencije za dizajn digitalnih proizvoda od 2007. Opsednut procesima i sistemima.

What is Zalet?

Dobrodošli na Zalet Podkast — podkast o dizajnu digitalnih proizvoda!

Za sve novosti se prijavite na naš njuzleter · https://zalet.fun
Ideje, pitanja, utiske i kritike šaljite na Tviteru · @draganbabic i @r2k

Naš Youtube kanal · https://www.youtube.com/c/Zalet

Arsenije:

Snimamo! Ide! Ide, kamera, ton! Dobrodošli na ovaj podcast podcast o dizajnu digitalnih proizvoda mi smo product designeri Arsenije Ćatić i Dragan Babić. Da li je ovo bio dobar intro?

Dragan:

Ovo je najbolji do sada.

Arsenije:

Da, ja mislim da je ovo posle četvrtog puta od jutra odličan intro. Ali pazi, super je zato što kao imamo intro, imamo ime, imamo bolji setup od prošlog puta, tako da slušali smo feedback. Hvala svima koji su...

Dragan:

Potrudili se, boga mi, nije lako ovaj podcasterski hleb zaraditi. Da. Mogu vam reći. Mislim čekamo lovu i dalje da da krene da navire ali da mučimo se I učimo usput.

Arsenije:

Da Uskoro će sponsor i uskoro će kint od ovoga svega da krene da kaplje.

Dragan:

Javite nam se, slobodno.

Arsenije:

Ovo je, ali svakako, šalu na stranu, kogod mislio da je lako u 2021. snimiti podcast, ovaj, kao to, cela tehnologija koja se nalazi iza ovega što vi vidite, nije, ili samo mi nismo dovoljno vešti da to...

Dragan:

Ne, pazi, za nas kao, ajde kažem, konzumer, nama treba, recimo da nam treba proizvod da bismo snimili podcast koji je za konzumere namenjen, dakle ne za profi podkastere, to još uvek ne postoji. Koliko smo mi istražili, čak I ovo što mi koristimo, ovo je squadcast, je u teoriji odličan, ali mi konstantno nalećemo na neke vrlo čudne probleme. Tako da se I dalje malo mučimo. Ali eto, možda ideja nekome.

Arsenije:

Da, ne znam, previše elementa zahtjeva već I mi smo u startu minusu, dok smo sve poplaćali šta treba da se plaća. Da, i to je veoma zanimljivo, kako ti modeli i kao ceo taj ono kako bih to nazovali, ne znam ali se to zove gig economy ili kao to za influencere, kao ha ova aplikacija je 5 dolara, ova aplikacija 10 dolara, ova aplikacija je 40 dolara I kao mic po mic kao ono stotka mesečno

Dragan:

Da, mislim da je to creator economy, gig economy Bravo, bravo, bravo A sad je creator economy.

Arsenije:

To je prava reč. Da. Nije ni to sporno, nego imaš te ono rasude koji se tako stoje negde sa strane I kao onako fantomski samo se kao skidaju I to je...

Dragan:

E, ovo I sad si mi baš dao, nabacio si mi nešto. Na Twitteru sam sa drugarom jednim pričao, razmenio par onih twitova. On je uglavnom vrlo... On, by the way, nema veze sa tehnologijom, čovek je, bavi se nekim drugim stvarima, nije iz ove priče. Telefon svoj I aplikacije koristi kao najobičnija osoba koja nema veze sa ovom pričom i primetio je, odnosno odlepio je, iz razloga zato što ne može da kupi aplikaciju, a da se ne veže za mesečne troškove. Znaš kao, kao sve je postala subskripcija i meni je bilo jako zanimljivo što je jedna tehnički neobrazovana osoba primetila konačno to To je inače stvar koju ja odlepljujem već jako dugo vremena. Što je taj subscription model zapravo jedini održiv model za razvoj softvera, zato što mi očekujemo da aplikacija košta par dolara.

Dragan:

Ne može da košta, realno treba košta deset puta toliko, pa da ti možeš da platiš jednom I da bude tvoje. I da bude tvoje. Ne znam da li deliš to mišljenje, ali sad što si rekao, ja imam tipa 100 dolara rashoda mesečno u nekom softveru i uslugama koji su ono, ne računujući sve što koristim za posao.

Arsenije:

Bolje da ne počinjamo ovu temu, da ne produbljamo, jer mogao bih naširoku I nadaleko. Postavlja se pitanja, šta ti nudiš, šta ti zapravo želiš i da li zaista je to... Tebi kao tvorcu te aplikacije potrebno. To je ono što je... Jer esencionalno šta se radi ideja da se maksimizuje profit.

Arsenije:

Jednom ti si imao ne znam da li je user base recimo hiljadu ljudi, sada ti zarađuješ koliko x, 12 puta ili tako. Nek' bude i manje, nek' bude i 5, ali zaradjuješ više sa istim brojem korisnika, ali tako. To je ono što je meni malo onako, ne znam, iako kao mi smo u isto tu industriji, stvaramo softer koji opet treba da zarađuje nešto, meni to kao korisnik koji je negde nepravedno. Mislim, zato što se bukvalno sve sam na subscription.

Dragan:

Da, da, da. Jel misliš da product designeri treba I mogu da imaju neku reč oko toga kako software biva naplaćivan kad izađe na tržište. Da li je to u domenu dizajnera digitalnih proizvoda?

Arsenije:

To je odlično pitanje. Ja bih rekao i da i ne. U velikoj većini mislim da ne. Mislim da je to biznis odluka. Mislim da je to nešto što kao je, ajde da kažemo, sa nekog onog višeg cilja, višeg nivoa treba dolazi odluka i za neki viši cilj da se uspostavi. Ali mislim da, gde smatram da bi trebalo da imaju reč jeste šta ti dobiješ za taj subscription

Dragan:

Da

Arsenije:

Evo sad smo na primer imali primer gde kao sad smo na primer imali primer. Sad smo imali primer gde sam ovu aplikaciju sa kojoj se sada snimamo za koju koristim telefon, besplatna verzija nema wide wide ugao, nego sve je kao selfie. Tj portret. I ti moraš da platiš 5 dolara da bi mogao samo da zarotiraš svoj ugao. Mislim nekako nije fer.

Dragan:

To je čak I, ja bih rekao možda čak i etičko pitanje. Pitanje etike u dizajnu. Dakle da ti namerno skrnaviš proizvod za free

Dragan:

verziju koja ti koristi za marketing najpre i za povećanje baze korisnika, a onda kao otključavaš ih.

Arsenije:

Tako je, ali onda se uspostavlja pitanje, onda lepo kažeš na samom startu, e aplikacija nije besplatna, moraš da plati 6 dolara, 5 dolara I koristi. Meni je to skroz legitimno. Nije problem, na kraju dana, iz mog ugla, i verujem da velika većina ljudi negde može da to tako deli da kao ok, ako je nešto zaista kvalitetno, ako ima smisla da se to plati, kao e, evo, plati. To je taj jedan model, košta 40 dolara, super strava, Kao aplikacija sa kojom snimamo zapravo, koju koristimo za streaming Koja se ispostavila da nam je super I zaista je tako kao oni imaju demo. Evo šta dobiješ s aplikacijom, tras pljas, 40 dolara mesečno, super. Tako da ne znam, ja lično gledam da je to ugao nekog, ne bih znao kako, neke iskrenosti. Meni je to iskreno I deluje pošteno I kao to je to šta dobiješ I to je to koliko košta.

Dragan:

Ali prepočinjam da je ova druga strana spektra, odnosno onboarding korisnika kroz besplatne naloge, da to opet pomera neku drugu iglu tamo negde koja je nekom bitna, znaš, tipa metrika, broja korisnika je jedna stavka koja uglavnom ima neku težinu kada se uzima kapital, kada se podnose neki izveštaj I šta ja znam I onda je mnogo zvučnije I bolje izgleda kada ti kažeš da imamo 10.000 korisnika nego da kažeš imamo 70.000 korisnika koji plaćaju ali 10.000 korisnika

Arsenije:

Pa jesta, mislim da, da upravu si, onda znaš dolaziš u drugi izazov, onda neko će ti dati neki VC novac I reći će ok, sada očekujemo da konvertuješ I sada ti trebaš da konvertuješ nešto, ono, ljudi koji očigledno ne žele, jer da su oni to želeli, oni bi to radili inicijalno. Tako da, ne znam, veoma je... Vrzino kolo je sve to

Dragan:

Da se samo vratimo na inicijalno pitanje. Mislim da uloga dizajnera digitalnih proizvoda u ovakvim nekim odlukama može da koristi, delim tvoje mišljenje i da i ne, ali mislim da uloga može da koristi kao informativno, da informiše stakeholdere, odnosno nekoga sa vrha, neko koja je malo iznad, čiji bi to posao zapravo trebao da bude. Treba da bude. Tako da slažemo se ja mislim tu.

Dragan:

Oko uticaja product designa na neke poslovne stvari. I ako hoćeš sada možemo da se vratimo na zapravo pravu temu o kojoj hoćemo da pričamo danas posle ovog malog digresivnog intra, a to je zapravo da probamo da damo donekle što koncizniji odgovor na to šta je product design, odnosno šta znači biti product designer, ne ovde nego generalno.

Arsenije:

Da, zapravo možda ako bi frame-ovali kako ti i ja doživljamo product designer, mislim da je to možda, jer postoji beskonačno definicija i mislim da ti I ja imamo malo drugačiju, oko neke stvari se slažemo, oko neke se ne slažemo.

Dragan:

Ne samo da postoji bezbroj definicija, nego product design kao aktivnost je definisana na toliko načina koliko ima tih rola. Svaka firma nekako ide ka tome da kažu, kad zapošljavaju kaže ok, nama treba product designer, ali nama to znači ovo. Znaš, I onda Dobiješ zapravo neku bastardizaciju.

Arsenije:

E a sad da te pitam jednu stvar. Jel misliš da ajde ako gledamo naš region, jel misliš da postoji hajp oko toga? Oko toga, kao, šta se zove product design?

Dragan:

Pa ako postoji hajp, taj hajp je toliko mali i možda sadržan totalno u nekom malom krugu ljudi koji ga možda primećuju. Ja nisam nešto primetio. Mislim, slažem se da postoji velika popularizacija značaja dizajna u stvaranju digitalnih proizvoda, ali da li postoji hajp? Nisam siguran. Šta ti misliš?

Arsenije:

Da, pa pa ne znam, ja mislim, meni se negde čini da postoji da se da se dešava, jer kao vidim dosta oglasa koji su kao product design a onda u opisu je nešto sasvim drugo.

Dragan:

E, to da.

Arsenije:

Pitanje je da li... Na to sam mislio, znaš, na to sam mislio kao pitanje je da li želimo da privučemo nekoga, a zapravo će raditi nešto sasvim drugo. Aha, kapiram te. Jer onda se postavlja pitanje zašto na prvom mestu nije postavljeno oglas kao web designer, UX designer, interface designer, zato što su to sve legitimna radna mesta, nije sad to ništa manje vredno ako jer. Upravo sad dolazimo do toga možda kako su te role različite, ali ne bih možda ulazio toliko. Možda ćemo organski doći do toga, ne bih upore do sad pravio šta rade jedni šta rade drugi. Ali vidim da se to negde dešavaju I ujednom svi zapušljavaju kao product designeri.

Dragan:

Kad tako kažu slažem sa tobom, da.

Arsenije:

Znaš, i sad ono što si zapravo rekao, da to šta je product design u određenu, ja bih rekao da to varira I da je prirodno da varira i da zavisi od toga Kako je kompanija, u kojem stadiju ima kompanija, kakav je tip posla Kako je zrelost te kompanije, kakav je tip posla, Da li se radi neki model koji je više servisni ili neki kao product oriented. Tako da mislim da baš obsezi kojima product designeri mogu da se bave zavisi od mnogo, mnogo faktora. Da li postoji neka struktura, da li postoji razumevanje, da li postoji podrška od strane, ne samo inženjeringa, zato što je nekako prirodno kao, aha, ako su inženjeri...ne, nego kao i neke strukture koje, neki viši menedžment ili Kako god je organizovana Organizovana kompanija, zato što jednostavno ti kao produktizajner trebaš da se radiš sa svima. Mislim, koliko gotovo sad zvučalo nekako, možda zvuči, ne znam, kao previše toga, mislim da... Da ovaj...

Arsenije:

Da, zvoni mi telefon. Da, iako sam... Okej, iako sam... Ovo što su ljudi sada videli je to što je telefon, telefon snima. Iako sam se stavio na do not disturb, ovaj, neki ljudi mogu da prođe oko 2 put u roku od minut.

Dragan:

Ja sam samo hteo da se dovežem na tebe da Da je to zapravo možda i Kada si rekao da je posao prvog dizajnera da radi sa svima mislim da je to možda čak i ključna osobenost te pozicije. A to je da taj posao je jako teško definisati i reći, evo nauči ove stvari i ti si sada prodakt-dizajner. Znaš, To je nešto što mi je jako specifično za ovu poziciju, a to je da je to zapravo miks nekih hard i soft skill-ova koje jedna osoba mora da ima da bi mogla da se bavi product designom da kažemo u pravoj formi, ne u ovoj formi kao nama treba crtač interfejsa ali mi tu rolu zovemo product design. E to je možda i najstrašnije ljudima kada razmišljaju o tome da postanu product designeri. Moja predpostavka je da većina prodakt dizajnera zapravo ima pozadinu u dizajnu.

Dragan:

Mnogo češće se desi da recimo UI dizajner postane prodakt dizajner, nego što se desi da ne znam sada, neko iz biznis analitike postane product designer. Ovaj ulaz iz dizajna je mnogo veći. Mnogo više ljudi ima tu pozadinu. Da. Jel' ti misliš tako?

Arsenije:

Ja mislim da je tako, ali voleo bih da je možda drugačije. Volo bih da vidim više ljudi iz različitih pozadina da ulaze u ovo polje.

Dragan:

Da, da. I iz toga, gledajući tako, Ti kao jedan dizajner koji je većinu, odnosno možda I celu svoju karijeru do tadašnju, ti se recimo razmišljaš da postaneš product designer, to te interesuje. Ali čitavo tvoje delovanje, čitav tvoj rad se okretao oko toga da ti proizvodiš nešto što mi zovemo deliverable, neki asset praviš, neki template, neki mockup, nešto crtaš, stvaraš, vrlo konkretno. I zapravo treba da uđeš u rolu koja nema nužno takve rezultate.

Dragan:

Dakle rezultati product designera nisu uvek, ok postoje product designeri koji i crtaju, koji prave I diagrame, koji istražuju I šta ja znam, ali nije nužno to tvoj posao, ako ćemo, onako, ruku na srce, nije to što ti treba da radiš na svom poslu. i zapravo ja najviše volim da opišem ulogu product designa I zapravo suštinu product designa, a to je zapravo fasilitacija stvaranja proizvoda. To su ljudi kao što si ti rekao koji bukvalno sarađuju sa svima u kompaniji i ono kao niko nije bezbedan, sa svima mora da se priča, sa svima mora da se radi i to je zapravo ono što je najrazličitije od tradicionalnih design rola. Dakle nema onog momenta ok, ja sam sad dobio zadatak, idem u svoju pećinu i vidimo se za dve nedelje, jer idem sad da crtam nešto i da iznedrim neko ludilo, nego zapravo ti si konstantno na polju i konstantno pričaš sa ljudima i to je tradicionalnim dizajnerima poprilično izvan zone komfora. Moje mišljenje je zato što je teško ući u ovu rolu.

Arsenije:

Pazi sad samo na čemu si spomenuo si. Spomenuo si malo pre soft skills, hard skills. I sad smo nekako prirodno došli do ovoga i ako bi možda trebali da definišemo jednu od tih veština iz tog spektra, da li bismo se složili oko toga da je komunikacija i razumevanje možda jedna od tih soft skills koja je potrebna?

Dragan:

Apsolutno, apsolutno. Mislim da je to možda glavni skill koji product designer mora da ima, a mi ga svrstavamo u soft skills. I zapravo product design je po meni rola koja obiloje soft skillovima, mislim to su ključni skillovi koje ti moraš da imaš za obavljanje ovog posla, ali svi drugi poslovi te skillove zovu soft skillove. A ne nešto kao što je, mislim koji bi bio hard skill za product designer? Crtanje interfejsa, interakcija, poznavanje interakcije, istraživanje, nemam pojma naš kao...

Dragan:

Da. Izvini.

Arsenije:

Ne, pa mislim da ih ima malo.

Dragan:

I opcione su, i to malo što ih ima je opciono.

Arsenije:

Pa, sad, ajde, opciono da, u smislu. Kako to da framujem? Opciono je u smislu šta ćeš ti da primenjuješ na svom radnom mestu, jel tako? Sigurno se neće zahtevati cela lepeza stvari, ali da li je dobro da ti znaš recimo kako da sprovedeš radionicu što je, ja bih to nazvao hard skill, mislim to je u suštini naučiš framework, apliciraš framework

Dragan:

Fasilitacija.

Arsenije:

I da li će ti to biti potrebno ili će ti biti potrebno da umeš nešto da isprogramiraš? U kom god, da li to bilo HTML ili JavaScript ili nešto naprednije. Ono što mislim da oba od ovih konkretnih tačaka koje sam naveo jesu zapravo način razmišljenja kako ja da izvučem najbolje od ljudi sa kojima radim i kako ja da se ubacim u to razmišljenje da ukapiram kako funkcioniše ovaj moj sistem, ova aplikacija sa kojom sarađujem. Iako ja možda neću nužno trebati na svom radnom mestu dobiti zadatak e, isprogramiraj mi x ili e, ajde da napravimo radionicu. Tako da mislim da su to neke stvari koje koje onako ljudi trebalo bi, idealno bi trebali da gaje.

Arsenije:

A mislim sad naš opet je možda nezahvalno, jer predpostavljam da smo obojica, ne vidiš nikad nisam to ne pitao, ja sebe smatram onako dosta kao generalistom, ne vidim sebe da mogu da se specializujem u određenom nekom segmentu i onda mi je nekako potpuno prirodno da od svega čačnem po malo I da kao ne budem jednostavno ne budem dobar ni u čemu, a da znam neke osnove, ja bih bukvalno rekao da znam osnove različitih nekih stvari.

Dragan:

Isto tako gledam ja sebe. Sama širina ovog polja nekako ne favorizuje specializaciju. Zbog toga, zato što ti moraš da poznaješ I marketing, Moraš da poznaješ i biznis, moraš da poznaješ i kao što si spomenuo ne znam te neke osnove, Facilitacije, saradnje, komunikaciju I tako dalje. Tako da to su ogromne površine koje ti moraš da nekako obuhvatiš i da se upoznaš sa njima i jednostavno u startu to znači da je specializacija prilično nedostižena, ajde da kažem, svema Ako ne ideš već iz neke uže role, kao što je UI dizajn.

Arsenije:

Da, da. Tako da, ajde da probamo onda da samo možda napravimo mali siže šta bi bile te hard skills. Ajde, hoćeš možda ti jednu da nominuješ, ja jednu pa da vidimo. Mislim neke smo spomenuli sad.

Dragan:

Da, spomenuli smo ih definitivno, ali od nečega što bismo rekli hard skill, ja mislim da je jako zgodno da product designer može da materializuje svoje ideje, odnosno svoj rad u interfejs. Dakle, ne kažem da treba da bude najbolji interfejs dizajner ili da pravi lepe stvari, ali mislim da je jako korisno da product dizajneri mogu da sklope u vizuelnom smislu ono što prave za digitalni proizvod. Tako da eto, meni je to prilično bitna stvar.

Arsenije:

Ja bih tu samo stavio podvukao bih, pošto interface dizajni on negde dodiruje i neki, ne neki, nego različite aspekte vizualnog dizajna. Ja bih tu, kada govorim o interface dizajnu, podvukao tipografiju kao nešto što je, mislim, da ne može osnovnije od toga i arhitektura informacija, mislim da je to dosta...mislim, ljudi koji barataju se te dve bukvalno mogu sve ostalo da nadomeste.

Dragan:

Zato što stvarno to, kad pričamo o oblikovanju na tom nivou, to bukvalno može da bude neki greyboxing ili neki malo glorifikovan wireframe. Sve dok , kao što si ti rekao, hijerarhija tih informacija koje ti predstavljaš dobro upakovana I ima smisla, to znači da si ti verovatno time rešio ili rešila neke osnovne probleme sa upotrebljivosti tog interfejsa itd. Tako da to sve vuče jedno drugo. Da, to su da kažem veoma bitan hardskill. Ako ćemo tako.

Dragan:

Mi svi radimo na digitalnim proizvodima koji su na kraju krajeva software. Moramo da ne smemo da zaboravimo da čak I ako pravimo društvenu mrežu, to je software I neka pravila uvek važe tu. Interface je bitna stvar kod svega toga. Hoćeš da... Mislim da...

Dragan:

Ajde kaži kaži.

Arsenije:

Izvini šta si hteo da...

Dragan:

Hteo sam da pređemo na soft skills. Jer to mi je mnogo interesantnije.

Arsenije:

Aha, aha, aha. Da pa razmišljam...

Dragan:

Ne znam da li si hteo se nadovežeš na

Arsenije:

Hteo sam jednu stvar koja... Ja sad ne znam, ne mogu da razlučim da li je to soft ili hard skill, ali to je kao pisanje. Mislim, to je negde meni onako. Kada smo spomenuli, upravo to kao spomenuli smo da ako barataš kao hirarhijom teksta i kao tipografijom Mislim da to šta piše tu je dosta važno. E sad, kao načine koje komuniciraš, ako umeš da...

Arsenije:

Sad, tali načine koje komuniciraš jeste isto što i načine koje pišeš, što...ne znam. Ali... Prečesto se puta dešava da napraviš nešto i da kao tekst koji stoji nije jasan i bukvalno se svede na to koje ćeš reći da iskoristiš.

Dragan:

Jeste jeste

Arsenije:

Možda to sad jeste ono što smo rekli na početku kao komunikacija, ali ne komunikacija sa kolegama ili stakeholdersima ili klijentima sa kojima radiš, već komunikacija Kako ono što praviš komunicira sa onim koji to koristi, koji kliknuće po tome. Da, da. I mislim da je to... Ne znam, ja se uvek trudim da... Negde sam to pročitao, ja ne znam, pokušaću da nađem referencu, eto, ali ovaj...

Arsenije:

Relativno skoro sam zapravo pročitu da kaže Kao, ako posmatraš da interfejs vodi dialog sa osobom Kao, ako tako postavljaš stvari, mnogo će biti bolje za sve. Mnogo ćeš lakše da otkriši šta je potrebno, recimo ako praviš neki flow, koliko je potrebno nekih koraka, da li treba da se skrati ili ne I mnogo ćeš pre otkriti šta korisnicima nije jasno i gde se zbunjuju ako ne umeju da komuniciraju

Dragan:

sa tvojim korisnicima. Pa pogledaj samo, mi ne imamo koliko ja znam reč za interfejs srpski, ali Hrvati imaju, Hrvati kažu sučelje, odnosno suočavanje, to je bukvalno interakcija.

Arsenije:

Aha, to nisam znao.

Dragan:

Pa da, da da, I kad pogledaš iz tog ugla, apsolutno ima smisla to što si rekao. Jer to je bukvalno interakcija tebe, to je jedan sloj koji stoji između čoveka i kompjutera i omogućava praktično prevod I stvari. Nešto što kompjuter razume I nešto što čovek razume. I taj prevod mora da bude jasan I to je osnova, jel' tako, usabilitija, upotrebljivosti softvera.

Arsenije:

Da, mislim sad da, ispalo je kao da pričam nešto što nije ispričano već godinama unazad, ali uvek se nekako zaboravim, bar kod mene, tako da ja kao zaneseš se praveći nešto i zaboraviš

Arsenije:

I sad dolazim do tačke koja možda i jeste zapravo soft skill-a, to je kao s jedne strane razumevanje cilja nekog, da li je to biznis cilj ili može uvek da bude biznis cilj, recimo. Ili neka kampanja, uvek postoji nešto što se radi ili neka metrika koja treba da se zadovolji. I sa druge strane, razumevanje konteksta korisnika. I sad mislim da ta dva trebaju Trebaju dosta dobro da se pomire, zato što često puta kada se Kada se razmišlja samo o cilju Razmišlja se aha okej, mi ćemo da napravimo kao neki okvir I u taj okvir Taj okvir treba to da ispuni A zapravo korisnik uvek dolazi iz nekog konteksta u taj okvir I kao ne znači nužno da će on biti ispunjen onako Kako mi zamišljamo. I onda se tu, I uvek, bar u ovom slučaju je bilo da tu treba da se prave kompromisi.

Arsenije:

Gde, ne znam, recimo neće ti uvek biti potrebno parče interfejsa nego možda nešto možemo da uradimo tako što ćemo poslati na dokumentaciju, to je poslati korisnika da klikne da pročita dokumentaciju, ili nešto možda možemo, neki deo komunikacije može da se dogodi e-mailom koji će biti poslat, Ili će možda neko iz suporta pozvati tog korisnika i telefonom objasniti nešto Mislim da je to zapravo I ono što sam hteo da kažem jeste da nama kao dizajnerima to često ne dolazi prirodno zato što upravo ono što si rekao Dolazimo iz okruženja gde smo navikli da vizualno postavljamo stvari I da je kao Aha, sve treba da se uradi kroz aplikaciju, a kontekst je zapravo Ono što je drugačije. Ja imao sam prilike da radimo okruženju gde je bilo manje korisnika I da je suport, njihova podrška je bila na mnogo višem nivou i oni su bukvalno na nemnom nivou sređivali dali sa suportivom ili sa nekom osobom iz salesa. I kao to je bio način, glavni način komunikacije kako smo dolazili do informacija I do toga šta njima treba. I često puta se dešavalo da smo neke stvari ručno završili, dali neku čišćenja failova ili šta god je bilo u pitanju, da sad ne ozimu detalje, ali što je bilo nekako brže I jeftinije za sve nego da smo sad pravili neki deo interfejsa koji bi se iskoristio jedan put I kao to je to jednostavna investicija u pravljenje, to bi bila prevelika I ne bi bilo isplativo.

Arsenije:

A inicijalni nagon jeste kao aha napravićemo sada deo interfejsa za to Da može da se reši. Tako da eto, to je... Ja ne znam kako bih to Kako bih jednom reču to pomirenje, to pravljenje kompromisa i razumevanje konteksta rekao, ali mislim da je važno negde da razmišljimo o tome šta su ciljevi i kako mi te ciljeve ovo isprovodimo.

Dragan:

Pa ja gledam ovde u neke naše belaške koje imamo. Mislim da stoji intriga. Dakle, mora da postoji iskren interes za rešavanje većeg problema i za izlazak izvan tvojeg osnovnog domena u kom si recimo najjači. Dakle, ako si jako u interfejsu, nemoj nužno da tražiš svako rešenje u interfejsu, nego ga traži I iz šireg konteksta posmatri stvari. I mislim da ovo je super što si pomenuo taj primer jer meni lično kad vidim da osoba razmišlja na taj način to je prvi signal da ta osoba je dobar materijal za product design, a drugo da su, to je glavna razlika između UI dizajnera I product designera.

Dragan:

UI dizajner će uvek interfejsom da rešava problem, jer mu je to posao. A product designer uvek postavi još jedno dodatno pitanje a to je Da li je ovo problem interfejsa, koji interfejs treba da reši Ili je rešenja možda kao što si rekao, možda samo treba pošaljemo email i da zaobiđemo celu priču. Tako da baš mi je drago što si rekao to I ajde da nazovemo to, nemam ni ja bolje termin, ali kao intriga je meni to nešto što me poseća na to. Ali od drugih, eto to je kao možemo kažemo prvi bitan soft skill. Jel misliš?

Dragan:

Jel smo se vratili?

Arsenije:

Vratili smo se.

Dragan:

E, nešto se mi se bio zamrzao, ne znam sam se ja tebi zamrzao.

Arsenije:

Jesi, jesi da.

Dragan:

Hteo sam da kažem, ne znam gde smo se prekinuli, ali Možemo li se složiti da je to prvi, odnosno bitan, ako ne najbitniji soft skill u product design?

Arsenije:

Pa da, dobro, spomenuli smo intrigu, spomenuli smo komunikaciju, jel' tako?

Dragan:

Da, da. Možemo da kažemo čak, Kad pričamo o komunikaciji, ti si se čak dotakao I pisanja. Ja bih samo na to apsolutno se slažem, verbalna komunikacija je bitna, da li pisana ili usmena, ali mislim da je bitno napraviti samo razliku da, a mislim da si I ti hteo to da kažeš, da kao provali dizajner ne moraš da budeš copywriter, ne moraš ti da budeš virtuoz u pisanju boks nekakvih poruka, jer cela ta priča oko tona obraćanja i šta ja znam, to je meni uvijek bilo na stranima brandinga. I to je deo brandinga, voice and tone i sve to u pisanju. Ali da, apsolutno treba da umeš da napišeš jasnu poruku, da rečima opišeš nešto što recimo hoćeš od korisnika ili da odrediš da jednostavno imaš osećaj za to koliku snagu ima jednostavno tekst u interfejsu i da znaš malo da barataš sa time, da jasno opišeš nešto u jednoj rečenici, da imaš dobar ukus za to koliko teksta ti treba da ne preteruješ ili da ne budeš previše opskuran.

Dragan:

Tako da, da, definitivno komunikacija i ostalo su sve neke skillove koji su jako poželjni I korisni ali ne nužni. Mi smo pričali o psihologiji, sociologiji, to su sve, da kažem, oblasti koje je jako jako je zgodno poznavati ih. I zapravo jedan product designer može i tekako puno da nauči iz, recimo, literature koje uopšte nema veze sa dizajnom, ali Je sociološka, antropološka I tako dalje. I psihologija naravno.

Arsenije:

Da, I to je sad ono gde kao, Ok, možda možemo i da da dotaknemo, jeste kao to istraživanje, kao UX research ili ne mora da bude UX research, kakav god je istraživački rad da se da se, je potrebno da se sprovede i da se odvije. I da, to je nešto što je sad onako, da li je to deo, da li je to deo prodak, da li je to spada u opseg onoga što je išle jedan prodak dizajnder čime treba da se bavi ili ne. Opet, u zavisnosti od toga šta je potrebno da se uredi, da se sprovede, mislim da je... Mislim da treba, da... Mislim da je važno da može da se napravi okvir u kome se sprovodi jedno istraživanje, zato što ako kažemo istraživanje Nama koji nismo iz akademskih voda došli, gde nam je to, gde smo naučeni kako to treba da se radi Na način da se Da postoji postavka I tako dalje.

Arsenije:

Jednostavno, to zvuči previše apstraktno. I onda tu možemo da upadnemo u klopku da radimo neko istraživanje Oko nečega što mislimo da to tako treba. Tako da, generalno da, klopka može da bude u tome što Jednostavno kada mi uzemo da radimo to istraživanje može da bude nekako besiljno ili da uložimo previše vremena, ne dobijemo neke rezultate koje smo očekivali. Tako da da, svakako mislim da treba razumeti...

Dragan:

Ja mogu da ti uletim klizeći sada? Da, da. Htio bih da spomenem jednu bitnu stvar koju je kod researcha. Jutarnji jedan. Da, kod istraživanja, dizajnarskog istraživanja, ajde da ga nazovem tako.

Dragan:

Voleo bih bih da definišemo sve oblike istraživanja, ne da definišemo sve oblike, ali da kažemo da istraživanje ne mora da bude neki big deal u tom smislu. Mi nismo istraživači. Mi moramo da se dotaknemo istraživačkog rada u određenom momentu našeg procesa, ali mi nismo nužno istraživači i ok, mi možemo da radimo analizu neke analitike i možemo da radimo usability research i Ux research audit I šta znam, ali isto tako istraživanje je zapravo i isprobavanje raznih servisa koje možemo da radimo u slobodno vreme i prikupljanje dobrih delova interfejsa I dobrih primera kopija i neki moodboarding. Ja bih samo voleo da se ljudi ne uplaše kada mi pričamo o istraživanju, da zapravo Dobiju pogrešnu sliku, da ti kao prodelegizajner moraš da kidaš ne znam ti ja kakve sve forme istraživanja, što mislim da definitivno nije slučajno.

Arsenije:

Tako je, tako je. Bukvalno mislim da zavisu od problema sa kojim se suočavaš. Evo ja ću dati jedan primer za koji ja smatram da sam ja uradio istraživanje, možda uopšte, možda se uopšte ne smatra time, možda je zapravo samo testiranje. Problem je bio kako se ponaša aplikacija kada se uploaduje veliki broj failova na aplikaciju. I ono što sam uradio, sam izgenerisao, ja mislim, pet ili šest hiljada nekih malih failova.

Arsenije:

Našao sam neku skriptu koja napravi neke fajlove. I onda sam se registrao na Google Drive, Dropbox, Box, šta god je tada bilo, ne znam, to je bilo 5 gojena. I krknuo sam sve te fajlove I gledao sam šta aplikacija rade. I to je to, to traje pola dana mi ode na sve to. Ali ja sam napravio zaključke kao šta rade najbolje aplikacije, kako se ponašaju, da li krenu da usporavaju, da li izbacu neku poruku, da li puknu posle nekog vremena.

Arsenije:

Šta se dešava kad puknu? Kako funkcionira taj graceful degradation, da li imaju neke limite, šta god. I to je to, ja sam izašao sa time, sa nekim baterijama. Jer ja prije toga nisam znao kako ja trebam da optimizujem za moj slučaj. Jer meni je mogao da bude slučaj neko će uploadovati jedan fajl koji je 200 GB ili 5000 fajlova od po 1 MB I kao kako aplikacija funkcioniš Da li ćemo da izbaciti neku poruku, da li ćemo reći eee uploaduj 200 po 200, kako onda koristnik zna kojih je 200 uploadova a kojih nije.

Arsenije:

Znaš, mnogo različitih stvari tu može da se dogodi, ali eto, to je bilo, mislim, jedan mini primer kako istraživanje može da se sprovede brzinski.

Dragan:

Super, super. Jel' hoćeš sada samo da probamo za kraj da nekako sumiramo sve ovo što smo ispričali počeši od, ajde kažemo, definicije šta je to, ili od odgovora na pitanje šta je to product design I šta je jedan product designer radi I šta sve od skilova mora da posledoje da bi bio ajde da kažemo kvalifikovan za taj posao.

Arsenije:

Da, jesi mislio kao sada da

Dragan:

Možeš ti dati svoju, ako hoćeš definiciju ja svoju ili da se jednostavno složimo oko nečega. Ja recimo stojim, ja nisam našao bolje objašnjenje oko toga šta je poenta product design-a kao role, a to je ta facilitacija razvijanja jednog proizvoda. Dakle, pomirenje i prevod komunikacije raznih timova, čiji rad je potrebno uložiti da bi nastao jedan proizvod. Product designer kao osoba je osoba koja ume da priča i sa development, sa inženjeringom, i sa stakeholderima, odnosno sa biznisom i sa dizajnerima. Jer oni nužno ne pričaju svi istim jezikom uvek i ne razumeju se, bar im ne u dovoljnoj meri često i product designer je zapravo ta osoba koja osigurava da su sva čije potrebe namirene i još na to sve treba da dodamo I naravno korisnika, odnosno da se pobrine da sve to funkcioniše i za korisnika.

Arsenije:

Da, ja bih samo tu, slažen sam sa tom, dodao bih samo zvezdicu malu jer kao isto to može da važi za product managera. Jeste. I tanka je tu linija, meni je uvek bila tanka linija između toga pogotovo u nekim malim firmama je ono pretanka linija. Preklapanje ima mnogo, zaista. Da, mislim da se mislim, kako se ja ovaspeda definišem i u mojom glavi kako se ja rukovodim razlikom jeste da product manager će reći šta treba da se stvori a designer će reći kako će to nešto da kako će to da radi, kako će to da izgleda da radi sašto, tako da mislim da je to negde čisto samo da bude malo precizniji da, esencijalno to je pozicija koja je lepak, bukvalno je lepak.

Arsenije:

Lepi različite departmente, različite inicijative. Treba spomenuti na primeri marketing isto koji tu isto može da iako obično u organizacijama to deluje kao haa ovo je kao proizvod, ovo je kao marketing, ali zapravo spona je opet product design najčešće je product design spona, dok se u nekim većim organizacijama to sad ima gomila nekih među rola, ali o tom potom. Tako da da, mislim da si slažen s oko toga

Dragan:

Super, skilovi? Hard, soft

Arsenije:

Hard, soft pa dobro spomenuli smo ih, spomenuli smo ih par puta, imamo, sigurno smo ih nabrojali Definitivno bih, ako bi trebalo da dam nekome savet, recimo ko sada počinje i ko će slušati ovo ako bi mu bilo od koristi. Da se bavi softskillovima, da investira Dosta u softskillove, da investira dosta u svoj U svoj ego u smislu da nauči da se odriče da pravi kompromise, da uči nove stvari i tako dalje. Što se tiče hardskill-ova, To varira, alati variraju. Ekipa na mojm bivšem poslu, nekako su me žigosali time što sam ja stalno govorio da alati nisu bitni I zaista mislim da alati nisu bitni, da ako možeš nešto završiti u Excelu, kao strava, ne treba ti Figma, ne treba ti najnoviji alat za prototyping, šta god rešava problem, kao to je, To je totalno cool. Tako da, mislim da je...

Arsenije:

A znam da ljudi, mislim ja sam bio takav da ljudi krenu da investiraju u to, da nauče alat, da nauče, da budu najbolji u tome, da budu što brži I tako dalje. To je

Dragan:

uvek prozor na nekako u zanat ide kroz alate.

Arsenije:

Jeste. Ali ono što je veći izazov zapravo su ti...

Dragan:

Rekao, Slažem se s tobom da treba postoji određena doza agnosticizma prema alatima u našem poslu.

Arsenije:

Tako je. Tako da eto, to bi bio moj take, ne znam ako imaš nešto da...

Dragan:

To imam samo još da dodam jednu stvar, a to je zapravo po meni možda i najbitniji soft skill je ta sposobnost da ne znaš. Posao product designera nije...retko kad dolazi sa setom problema koji su poznati. Ti uvek radiš sa otvorenim problemima i problemima za čije rešavanje ti moraš prvo da naučiš nešto, odnosno sebe da obučiš za nešto I da izađeš iz svoje zone konfora poznatog I da zapravo se suočiš sa tim stvarima na terenu gde, ajde, kao nisi kod kuće. Tako da to je, i to je vezano za ono što si ti rekao za ego. Jednostavno ta pozicija, mislim da je jako toksično biti hajde ću kažem egomanijak, ali da se bojiš da ne uspeš.

Dragan:

Ako se bojiš neuspeha i ako se bojiš toga da pitaš glupo pitanje, nećeš se provesti baš dobro.

Arsenije:

Pa ne samo to, nego da prihvatiš tuđe rešenja, to što si ti dizajner to znači da ti znaš najbolje kako će interfejs da izgleda. Ja sam ono, previše puta je super rešenje za interfejs, evo recimo konkretno za interfejs dolazilo od ljudi koji su back-end inženjeri i kao, e, ali šta je sad tu fora? Fora je šta takva osoba tu iđe i kaže ja, ja, ono, kao, nije moja, ali ja mislim da možda, eto, može tako i onda zapravo ti vidiš da To treba da se izvuči, prišli smo o facilitaciji, jedna zapravo je da ekstrahuješ te Te vrednosti iz teema i da nekako podržavaš da rješenja zapravo mogu da dođu iz svih različitih uglova Tako i vidio sam i suprotno, vidio sam da se neko uhvati za taj interfejs I kao zajuni onako, kao june i kao ne, to je ja znam najbolje, kao nije najbolje

Dragan:

Jeste To je

Arsenije:

I sam sam bio žrt od toga, mislim sad ne bude kao da ja pričam o nekom, ja sam isto bio takav kao, ne ja znam, najbolja zapravo nije. Ispostavi se da nije. Što je ok. Ali ta fleksibilnost I ta mogućnost da se adaptiraš sredini, da se adaptiraš problemu, da se adaptiraš vremenskom roku, mislim da isto je. Da, sjajno, bravo.

Dragan:

Tako je.

Arsenije:

Dobro si. Jesi ovo pogledao u novce ili ti je palo na pamet? Pogledao sam.

Dragan:

Tako si znao. Pogledao sam, pogledao sam, slučajno mi je bio scroll tu I kao e još i ovo nam treba. Bravo. Zato imamo beleške. Ne možeš sve u glavi držati.

Dragan:

Da. Tako da eto, to je to. Nadam se da smo malo podigli zavesu oko shvatanja ove pozicije u organizaciji I u celom dizajn procesu. Ova priča će, verujem, da provejava kroz mnogo budućih epizoda I vraćat ćemo se često na ovo i sigurno ćemo dopunjavati tu definiciju i sve bolje I bolje definisati. Do tada, hajde da samo pozovemo da ljude da slobodno šalju svoja pitanja ili bilo kakve komentare koje imaju.

Dragan:

Za sada stoji dogovor da smo dostupni putem Twittera, jel tako? To nam je kanal.

Arsenije:

@draganbabic, jel tako to ti si?

Dragan:

@r2k, to je Arsenije, na Twitteru, u beleškama će biti linkovi do naših profila, tako da slobodno šaljite bilo kakva razmišljanja na ovu temu koju imate. I naravno ako imate nekih pitanja koje bismo mogli da obradimo kao temu u jednoj od budućih epizoda, to bi bilo super isto, jer kao bilo bi nam strava da malo manje tumaramo po mraku i bavimo se voodoomagijom oko predviđenja šta vas zanima, a ako imate neke konkretne pitanja... Vlaškom magijom, tu smo, mi smo ovde... Vlaška, neće, da...

Arsenije:

Da, da, mi smo to podneblje ovde, voodoo nam je strana, Vlaška magija je super. Ovo je... Da, razmišljam sve vreme, znaš kako oni influenceri, youtuberi kažu kao klikni to subscribe dugme i udari to zvonce da nikada ne propustiš našu sledeću objavu. Tako da eto.

Arsenije:

Moramo malo taj deste braćo moja I to. Malo da smislimo neki, da ložimo masu. Takođe ako imate višak novca I žele bi da sponzorišite naš podcast to je kao primamo sponzore tako da eto da to je možda nešto

Dragan:

poziv za akciju

Arsenije:

na kraju dana plati pa se klati.

Dragan:

Važi, Hvala lepo, vidimo se Ćao